Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Cjepiva nisu ništa opasnija od paracetamola ili andola

10. svibnja 2021. u 18:00 0 komentara 765 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Polako jenjava treći val koronavirusa, a time lagano popuštaju epidemiološke mjere. Stručnjaci uporno pozivaju da s popuštanjem mjera ne popusti pozornost jer se ova zaraza i bolest ciklično ponavljaju. Bez pravila. Voditeljica mostarske COVID bolnice doc. dr. sc. Svjetlana Grgić jedna je među brojnim herojima u bijelom koji se nalaze na prvoj crti borbe za život. Ova specijalizantica infektologije i subspecijalistica intenzivne medicine Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar u pripremnom razgovoru za intervju za Večernji list BiH ističe kako je riječ o bolesti s tisuću lica za koju se unaprijed ne može pouzdano reći koga će usmrtiti. 


Večernji list: Gotovo svakodnevno suočavate se sa smrću ljudi. Kako to proživljavate, kako uspijevate nastavljati funkcionirati, raditi?

- Adekvatna skrb i liječenje bolesnika je obveza i svakodnevna rutina našeg posla, osobito u ovo doba nove pandemije. Neopisivo je zadovoljstvo izliječiti bolesnika i ispratiti ga svojoj obitelji nakon bolovanja teške bolesti kakvu izaziva SARS-CoV-2. Istodobno, svakodnevno se suočavamo s iznenadnim ili očekivanim smrtnim ishodom kod bolesnika kojima, nažalost, unatoč svim provedenim mjerama liječenja, nismo uspjeli pomoći. Na gubitak ljudskog života nikad se ne možete naviknuti, često i sami emotivno proživljavamo takve gubitke te istinski suosjećamo s obiteljima u njihovoj boli. Svatko od nas koji radimo na COVID odjelima ima svoj način oporavka i rehabilitacije od posla te neugodnih situacija. Za mene je to moja obitelj koja mi je baza i oaza mira.

Večernji list: Kada smo zavirili na COVID odjel, stvorio se osjećaj kako je mala skupina ljudi na prvoj crti bojišnice, ostavljena od svih. Kako to doživljavate? Samo, primjerice, deset metara izvan tog prostora ljudi hodaju bez maske, druže se, uživaju... Kako komentirate tu, rekao bih, nadrealnost?

- U organizaciji COVID bolnice i COVID odjela od prvoga su dana djelatnici, liječnici i medicinske sestre Klinike za infektivne bolesti, Odjela za anesteziju i reanimaciju te Odjela za plućne bolesti koji su već 430 dana aktivno uključeni u rad s COVID bolesnicima i njihovo zbrinjavanje po negativnom testu tzv. post COVID stanja. Ne smijemo zaboraviti ni dijagnostičke djelatnosti SKB-a Mostar (Zavod za mikrobiologiju, Zavod za radiologiju, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku) bez kojih mi kliničari uopće ne bismo mogli raditi. Na koncu, zdravstveni profesionalci ne bi mogli adekvatno zbrinjavati svoje pacijente bez rada i dobre organizacije cjelokupnog pomoćnog osoblja potrebnog za rad u COVID bolnici, a to su naše servirke, čistačice, nosači boca s kisikom, razna tehnička potpora, od informatičara, bolničke ljekarne, različitih tehničkih usmjerenja do, na koncu, rukovodstva bolnice odnosno Kriznog stožera na čelu s ravnateljem prof. dr. sc. Antom Kvesićem koji nerijetko donosi teške odluke o cjelokupnom funkcioniranju bolničkoga sustava. Dakle, kao što vidite, to uopće nije nimalo mala skupina ljudi potrebna tijekom 24 sata u radu s COVID bolesnicima. Dakle, samo timskim i koordiniranim radom aktivno doprinosimo adekvatnom i kvalitetnom zbrinjavanju bolesnika.

Večernji list: Osjećate li umor?

- Nakon 430 dana kontinuiranog rada gore navedenih svih službi u SKB-u Mostar, bez odmora, sigurno je da osjećamo umor, ali i dalje neprestano svi doživljavamo svaki dan kao novi izazov u radu s COVID pacijentima te se maksimalno trudimo dati najbolje od sebe za skrb teških bolesnika. S jedne strane, mi se borimo za živote teško oboljelih svaki dan, a s druge strane, svjedočimo određenim reakcijama u javnosti koje ignoriraju postojanje virusa, kao i druge teške bolesti koje nastaju kao posljedica zaraze, što je često frustrirajuće za nas.

Večernji list: U javnosti i medijima govori se samo o mrtvima, zaraženima, propustima u bolnici... Je li to tako?

- Medijska pozornost usmjerena svakodnevno na COVID bolnicu je dobra sve dok se prenose argumentirane činjenice. Te činjenice često su usmjerene isključivo na broj umrlih, ali ne i na broj oporavljenih, otpuštenih iz bolnice i na koncu na rad cjelokupnog osoblja koje se posljednju godinu dana nesebično zalaže za liječenje teških bolesnika, često zanemarujući osobni život. U trenutku kad vijesti postanu neargumentirane i senzacionalističke, onda postaju opasne i postižu željeni cilj konfuznosti, nemira i nejasnoća u javnosti. Nažalost, brojke umrlih su velike u konačnici, što je očekivano s obzirom na broj hospitaliziranih i ukupan broj zaraženih, kao i dobnu strukturu bolesnika. Nažalost, zbog naglog porasta broja zaraženih raste i broj teško oboljelih koje se mora hospitalizirati. Mislim kako je jako važno prezentirati te informacije točno i jasno, gledajući cjelokupnu situaciju, kao podatke o karakteristikama bolesnika. Skrb o velikom broju bolesnika, veliki broj prijema u jednom danu predstavljaju veliki izazov za svaki zdravstveni sustav i organizacijsku jedinicu. Do sada ni u jednom trenutku COVID bolnica i SKB Mostar nisu bili pred kolapsom. Svakodnevno se pratilo situaciju i pravodobno radilo reorganizaciju rada kako bi se adekvatno zbrinulo teške bolesnike s COVID-19. Kada tijekom jednog vikenda hospitaliziramo više od stotinu teških bolesnika, od kojih pri samom prijmu svaki od njih traži višesatni angažman potpunog medicinskoga tima, onda su zaista mogući određeni propusti, kao što je zakašnjeli obrok i slično. Kad već spominjem obroke, za veći broj pacijenta hranjenje predstavlja veliki problem zbog otežanoga disanja te im je potrebna pomoć sestara. E, sad, zamislite kada stigne ručak, imate 50 - 60 pacijenata na jednom odjelu, 5 - 10 sestara, a k tomu i čitav drugi niz zadataka, poput podjele terapije i ostaloga. Stoga, daleko smo od nepogrešivosti, ali u danim nam okolnostima dajemo svoj maksimum i velika većina naših pacijenata to vidi i osjeća. Glas nezadovoljnih uvijek je bio mnogo glasniji od svih onih zadovoljnih i zahvalnih, a vjerujte mi da je njihov broj znatno veći.

Večernji list: Kakvim procjenjujete odgovor države na ovu krizu?

- Svjedočili smo nespremnosti mnogih država, koje su imale i uređenije zdravstvene sustave, na krizu koju je izazvao koronavirus. I BiH, s obzirom na nepoznanice o virusu, također se suočila s tim problemom. No, kada danas analiziramo to vrijeme, ipak smo pravodobno i adekvatno odgovorili na izazove u kriznoj situaciji, održali zdravstveni sustav u danim okolnostima zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. Zdravstveni djelatnici, liječnici, medicinske sestre i drugo pomoćno osoblje glavna su okosnica cijele borbe protiv ove pandemije. Pokazali su kako se naši građani u njih mogu pouzdati i da će dati sve od sebe kako bi svakome pomogli. Zdravstveni sustav BiH pokazao se izdržljivim, ali na površinu su izašle sve manjkavosti, prije svega, zapuštenost infrastruktura, nedostatak odgovarajućih specijalističkih djelatnosti te dovoljan broj educiranoga osoblja koje je nužno za kvalitetnu skrb o oboljelima od COVID-19.

Večernji list: Da vas laički pitam, može li se znati s više od godinu dana od pojave virusa, koga će ubiti, što se zna?

- Naša COVID bolnica do sada je imala više od 2000 hospitaliziranih bolesnika različitih kliničkih slika i stekli smo ogromno iskustvo u liječenju. Liječenje smo provodili slijedeći algoritme liječenja sukladno svjetskim i europskim protokolima, bazirajući se isključivo na medicinu temeljenu na dokazima. Najučinkovitije je pravodobno prepoznavanje ranih znakova prijetećih teških oblika infekcije na osnovi kliničkih simptoma, radiološke obrade i laboratorijskih nalaza kako bi se na vrijeme počela adekvatna terapija kisikom i ostala suportivna terapija u liječenju. Odgovor bolesnika na susret s virusom ovisi o pojedinačnom imunološkom odgovoru bolesnika koji je zaista nepredvidiv i ovisi o brojnim čimbenicima, imajući u vidu i pridruženost jedne ili više popratnih bolesti.

Večernji list: Često se ljudi hvale kako imaju 1, 2, 3 ili 200 jedinica antitijela nakon testiranja. Što nam ti rezultati govore i jesu li jamstvo da se netko ipak ne može ponovno zaraziti ili pak može imati trajni imunitet?

- Postoje različite tvrdnje o imunosti te, ovisno o mjestu istraživanja, razdoblju te veličini studije, spoznaje su različite i nedefinirane. Prema njemačkom institutu “Robert Koch”, zaključuje se da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje te se preporučuje cijepljenje “bez obzira na povijest prethodne simptomatske ili asimptomatske infekcije SARS-CoV-2”. Prirodni imunitet varira i bolest može izazvati tako teške komplikacije, a cilj je to izbjeći. Preliminarni podaci pokazuju da vas imunitet nakon preboljele bolesti možda neće zaštititi od nove varijante soja i nitko ne zna koliko traje prirodni imunitet. Cjepivo je moćniji imunogen, jači od imuniteta nakon stvarnog virusa te nudi bolju zaštitu. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, ispitivanje antitijela “u svrhu donošenja odluka o cjepivima” nije preporučljivo.


Večernji list: Brojni se odlučuju uzeti preventivno antibiotik pri pojavi simptoma. Čine li sebi dobro?

- Nažalost, dostupnost antibiotika predstavlja veliku opasnost za njihovu zlouporabu. Vrijeme je pokazalo kako je učinkovitost antibiotika u infekciji koronavirusom nikakva, osim u slučajevima bakterijske koinfekcije koja je vrlo rijetka. Dakle, preventivna uporaba antibiotika strogo je zabranjena.

Večernji list: 
Što je onda, narodski rečeno, potrebno činiti kada se ljudi zaraze, uzimati vitamine, cink...?

- Jedina sigurna učinkovita obrana organizma protiv virusa jest cijepljenje. Sve ostalo su činjenice koje su napisali u različitim medijima različiti neprofesionalci, često neutemeljene na znanstvenim dokazima, dostupne općoj populaciji, što izaziva veliku konfuziju i nepovjerenje u zdravstveni sustav.


Večernji list: S obzirom na to da ste na prvoj crti, pretpostavljam da ste se cijepili protiv koronavirusa?!

- Da, naravno, AstraZenecinim cjepivom.

Večernji list: Veliki je broj teoretičara zavjere koji tvrde kako su cjepiva opasna. Kada biste ih uspoređivali s drugim lijekovima, pa i onim za snižavanje temperature, što biste rekli?

- Što se tiče AstraZenece ili nekog drugog cjepiva, treba gledati broj ljudi koji su cijepljeni i mora se voditi računa o velikom broju, više milijuna procijepljenih. Među tolikim brojem cijepljenih nije neočekivano da postoji određeni broj nuspojava, kojih nema ništa više ni manje nego kod bilo kojeg lijeka koji imamo na tržištu. Ako uzmete bilo koji lijek na tržištu, npr. paracetamol, andol, imat ćete jednako toliko opasnih komplikacija.


Večernji list: Može li se ova pandemija suzbiti cijepljenjem?

- Svakoj pandemiji se nazire kraj s postojanjem cjepiva protiv virusa, tako da će i ovoj sigurno doći kraj. Kada, to ovisi o našoj svijesti i odgovornosti prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. Imamo već sada primjere svjetskih velesila koje su u kratkom razdoblju procijepile veliki broj pučanstva i polako se vraćaju u normalan život bez restriktivnih mjera. Cijepljenjem sprečavamo smrtonosni ishod i teške komplikacije ove bolest. Svjedoci smo vremena gdje smo mogli vidjeti kako takve brojke nisu zanemarive. Započeti su razvoji novih verzija cjepiva protiv COVID-19 kako bismo se učinkovitije borili s mutacijama i novim varijantama. Cijepljenje, nošenje maske i ostale mjere argumentirano i neupitno pomažu u zaustavljanju širenja virusa. Cijepljenje ili bolest - neizbježno je u pandemiji. Zdravstveni sustav je u jednoj pandemijskoj godini uspio osigurati sve potrebne mjere prevencije i zaštite pučanstva od SARS-CoV-2, kao i tretman za SARS-CoV-2. Birajmo sami što želimo i kakav život želimo! •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.