Ovih dana stanovnici BiH svjedoče rastu cijena goriva. Dogodila su se poskupljenja od 6 do 10 feninga, a Almir Bečarević, stručnjak za energente, ispričao je za Nezavisne da je ovo već treći put u posljednjih 20 dana da su korigirane cijene goriva. Naravno, došlo je do povećanja cijena. - Činjenica je da je cijena nafte na svjetskom tržištu porasla te opravdanja za većim cijenama goriva na crpkama ima, ali ne u tolikoj mjeri, smatra on. Međutim, ne bi samo to bio problem da u Bosni i Hercegovini ne poskupljuje sve.
Rast cijena
Prema Eurostatu, u riziku od siromaštva je 16,9 posto stanovništva BiH, a samo su cijene voća i povrća ove godine veće za od 40 do 50 posto u odnosu na lani. - Zbog pandemije nisam radila dva mjeseca i sada sam u situaciji da kupim samo osnovno za prehraniti sebe i svoju obitelj. A čim se počelo s ponovnim radom, sve su cijene brzo narasle. To je apsurd i nepravda ove države, zbog čega se i odlazi - priča nam žena koju smo susreli u jednoj trgovini u Mostaru. I uistinu, kada se financijska kriza pomiješa s ovim vremenom, sretan je onaj tko uspije kupiti osnovne životne namirnice i platiti režije na kraju mjeseca. Još je teže umirovljenicima koji životare, a bez pomoći djece, i to bi bilo teško. U RS-u je, prema posljednjim podacima, potrošačka košarica koštala čak 1921,90 KM, a prosječna plaća od 950 KM pokriva je s tek 49,43 posto. Najbolja zarada u tom entitetu bila je u oblasti financijske djelatnosti i osiguranja i iznosila je 1438 maraka, a najniža isplaćena u građevinarstvu - 654 KM. Iz Sindikata upozoravaju da su niske prosječne plaće u svibnju primili radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, i to 686 KM, zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 763 KM, kao i radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva, čija je prosječna zarada u svibnju iznosila 686 maraka. Niska mjesečna primanja dobili su i zaposleni u djelatnosti prometa i skladištenja, i to 744 KM, kao i u trgovini, 711 KM. Obitelji su u svibnju najviše novca trošile na nabavu prehrane - 731 KM, za stanovanje i komunalne usluge - 569 KM te za tekuće održavanje kućanstva - 104 KM. Higijena i njega zdravlja koštali su 89 KM, a prijevoz 200 maraka.
Kriza kao prilika
Iz svega ovoga što se kupovalo vidljivo je da se ljudi prilagođavaju na život u pandemiji i da postoji izvjestan strah od ove situacije. Međutim, ova kriza nije znak da se život mora zaustaviti. Nedavno je PR stručnjak i analitičar Marin Čuljak za Večernjak kazao da je, unatoč tome što je pao osjećaj sigurnosti općenito, i ova kriza prilika da se pokrene gospodarstvo. - Ono što može biti šansa u ovoj krizi sasvim sigurno okretanje je prema proizvodnji, što vrlo često nije bio naglasak ranije. Vjerujem da je upravo proizvodnja u različitim sferama jedan od načina izlaska iz ekonomske krize za brojne države - zaključio je Čuljak. •
