U dvorani poslovne zgrade Croatia osiguranja u Ljubuškom održan je tečaj stalnog medicinskog usavršavanja pod naslovom “Suvremene spoznaje o palijativnoj medicini”, piše Večernji list BiH.
Prekogranična suradnja
Tečaj su organizirali Dom zdravlja Ljubuški i Zagrebački institut za kulturu zdravlja u sklopu programa prekogranične suradnje “Interreg - IPA CBS Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora u razdoblju od 2014. do 2020. godine”. Ljubuški Dom zdravlja uključen je u projekt na temelju svoje uloge u hospiciju u Ljubuškom, u kojem njegovi liječnici i medicinske sestre vode skrb i brigu o teškim bolesnicima koji boluju od neizlječivih bolesti.
Sudjelovali su medicinski djelatnici iz domova zdravlja u Ljubuškom, Grudama i Posušju te gosti iz medicinskih ustanova u Mostaru, Metkoviću i Dubrovniku, a nazočni su bili i ministar zdravstva Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) dr. Stjepan Bogut i zamjenik ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a Gordan Bradvica.
Nakon obraćanja domaćina skupa prim. dr. Srećka Matića, ravnatelja Doma zdravlja Ljubuški, svi sudionici su se predstavili, a potom su uslijedila predavanja koja su održali ugledni stručnjaci posvećeni palijativnoj medicini: iz Zagreba prof. dr. sc. Marijana Braš, prof. dr. sc. Veljko Đorđević, dr. sc. Jadranka Pavić, prof. def. Vlado Čutura i dr. med. Vlasta Vučevac, iz Dubrovnika dipl, iur. Branko Bazdan i dipl, med. tech. Vedrana Iveta te iz Rijeke doc. dr. sc. Vladimir Mozetič.
- Palijativna medicina bavi se s bolesnikom i članovima njegove obitelji. Ako ne radite s članovima obitelji, ne radite palijativnu medicinu. Riječ je o bolesnicima s kroničnim uznapredovalim neizlječivim bolestima, sa smrtonosnim ishodom. Dakle, riječ je o bolesti za koju znamo da je prognoza jako loša, ali radimo s pacijentom i obitelji kako bismo im ublažili bol i patnju te poboljšali kvalitetu života - rekla je prof. dr. sc. Marijana Braš, psihijatrica u KBC-u “Rebro”. Istaknula je kako je palijativna medicina žestoko protiv eutanazije, bori se za život do kraja, a ne za ubrzavanje umiranja. - Nisu cilj uzaludni postupci, iscrpljivanje bolesnika, odgađanje ni ubrzavanje smrti, ali sva istraživanja danas upućuju na to da će dobro organizirana palijativna medicina produžiti život - naglasila je prof. dr. sc. Marijana Braš. Govornici su s uvažavanjem iznijeli pohvale Ljubuškom i ovom dijelu Hercegovine na hospiciju te istaknuli kako je to ogroman iskorak s obzirom na to da mnogi puno veći gradski centri u Hrvatskoj nemaju jednu takvu zdravstvenu ustanovu.
Važnost hospicija
Hospicij je jedna od ustanova u kojoj se provodi palijativna skrb. Osnivačica pokreta palijativne skrbi je Engleskinja Cicely Saunders 1967. Ona je nastojala omogućiti neizlječivim bolesnicima umrijeti u što udobnijim uvjetima. Hospicij “Božanskoga milosrđa” u Ljubuškom izgrađen je prilozima donatora iz inozemstva, ali i udjelom same Općine Ljubuški i Doma zdravlja. Cijelim projektom koordinirale su s. Muriel Geisler i Mary Wals te udruga “Sv. Josip Radnik”.•
