utjecaj pandemije

Blagi oporavak bh. ekonomije očekuje se tek u idućoj godini

28.07.2020.
u 12:25

Pandemija koronavirusa, koja je paralizirala svijet, značajno je utjecala i na svjetsko gospodarstvo. Poguban utjecaj zatvaranja granica i nemogućnosti vanjskotrgovinske razmjene u obujmu kakav je bio prije pandemije, uz gubitak radnih mjesta i smanjenje kupovne moći stanovništva, na koljena su bacili i mnoga razvijena gospodarstva, piše Večernji list BiH.

Prognoze i scenariji

U tom kontekstu mnogi su krhkom bh. gospodarstvu predviđali potpuni krah. Pandemija je ostavila traga, ali crnog scenarija za ekonomiju u BiH nema, a, uz otvorene granice i izostanak drugog vala epidemije, u idućoj godini očekuje se blagi oporavak bh. ekonomije. Takve prognoze daju se iščitati iz izvješća o obujmu vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove godine koje je pripremila Vanjskotrgovinska komora BiH. Prema njihovu izvješću, ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH u razdoblju siječanj - lipanj iznosio je gotovo 13,3 milijarde KM i smanjen je za nešto manje od 17%, odnosno, u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Izvoz iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 5.096,794.000.000 KM i manji je za 15,27%, odnosno 918 milijuna KM. Uvoz u BiH iznosio je 8.192,857.000 KM i manji je za 17,98%, odnosno 1,79 milijardi KM. Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci smanjen je za 22%. Pandemija je pozitivno utjecala na pokrivenost uvoza izvozom i ona trenutačno iznosi 62,2%. “Europska unija i dalje nam je glavni trgovinski partner te u ukupnom izvozu iz BiH 72,5% odlazi na zemlje EU-a. Od ukupnog uvoza u BiH 66,6% je s tržišta EU-a. Porast izvoza bilježimo na tržištima Irske, Finske i Portugala, dok je rast uvoza ostvaren iz Finske, Bugarske, Latvije i Estonije. Glavni trgovinski partner iz EU-a po obujmu razmjene i dalje nam je Hrvatska. Obujam razmjene s Hrvatskom iznosio je 2,07 miljarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je oko 53%”, kazao nam je Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK-a BiH. BiH, nakon EU-a, najviše izvozi na tržište zemalja CEFTA-e, na koje je plasirano 16,4% ukupnog izvoza. Sljedeće po obujmu vanjskotrgovinske razmjene je tržište EFTE, na koje je BiH izvezla robe u vrijednosti od 142 milijuna KM i ukupan izvoz na ovo tržište povećan je za 1,5%, ponajprije zahvaljujući povećanju izvoza na tržište Švicarske. Očekivano, najveći pad uvoza i izvoza dogodio se u sektorima koji su najviše pogođeni pandemijom, prvenstveno u agroindustriji. “Ono što svakako treba naglasiti jest da je agroindustrija jedina grana koja se pokazala održivom i na koju BiH treba gledati kao potencijalni generator razvoja. U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, uvoz u agroindustrijskom sektoru smanjen je za 2,85% dok je izvoz istodobno povećan za 2,65%”, objasnio nam je Vuković.

Neizvjesna budućnost

Unatoč negativnim pokazateljima u obujmu vanjskotrgovinske razmjene, u BiH se, ipak, nije dogodio najcrnji scenarij, dok će oporavak bh. ekonomije od pandemije koronovarisa u najvećoj mjeri ovisiti o kretanjima na globalnoj razini, kažu u VTK-u BiH. “Pad BDP-a u eurozoni u 2020. godini, prema prognozama MMF-a, bit će 8,7%, što je značajno više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a donijelo je odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) u cilju podizanja likvidnosti bankarskog sustava. Iako je ova odluka umirila financijska tržišta eurorozone, još uvijek je budućnost neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentirana i uvozno ovisna zemlja nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja. Stoga je teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni. Ono što u ovom trenutku možemo kazati je da bi, ako bi izostao drugi val pandemije te granice ostale otvorene, BiH u idućoj godini mogla očekivati blagi oporavak”, zaključuje Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.•

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije