Bez jasne vizije kako zadržati ljude koji žele više od običnog preživljavanja, teško je očekivati da će se trend iseljavanja iz Bosne i Hercegovine zaustaviti. Posljedice su već katastrofalne, piše Večernji list BiH.
Sve je više pustih sela, a prazne se i gradovi. Procjenjuje se kako je Bosnu i Hercegovinu tijekom proteklog desetljeća napustilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Kako zaustaviti ovaj negativni trend, pitanje je na koje vlast već godinama nema odgovor, a pristup njemačkom tržištu rada od ovog mjeseca bh. građanima je dodatno povlašten.
Iseljavanje
Oglasi za posao u Njemačkoj vidljivi su na svakom koraku. Ionako širom otvorena vrata Njemačke za radnike sa zapadnog Balkana, pa i BiH, od 1. lipnja su dodatno otvorena. Njemačka će udvostručiti broj viza koje će se godišnje odobravati. Hoće li to još više ubrzati egzodus i je li odlazak opravdan? Bosanci i Hercegovci već godinama masovno bježe iz svoje zemlje, mijenjajući društvenu, ekonomsku, političku i svaku drugu letargiju za mogućnost boljeg života bez svakodnevnog stresa. Koliko je takvih, nitko ne može znati jer su mnogi i dalje prijavljeni u Bosni i Hercegovini, ali možemo se prisjetiti nekih medijskih izvješća, prema kojima je, primjerice, ova zemlja u 2021. godini zbog iseljavanja izgubila grad veličine Banje Luke ili pak da je od 2013. Bosnu i Hercegovinu napustilo pola milijuna stanovnika. No, problematika iseljavanja usko je vezana uz još jednu, koja u korelaciji s prvom ubrzava ono na što mnogi drugi stručnjaci dugo upozoravaju – izumiranje Bosne i Hercegovine. Radi se o negativnom prirastu. Da su školske klupe i učionice u srednjim školama diljem Bosne i Hercegovine sve praznije i da zvono na odmor poziva sve manje učenika, pokazuju podaci iz kojih se vidi da je u razmaku od 10 godina u srednjim školama upisano gotovo 50.000 učenika manje, točnije 48.529 učenika, a broj škola, prema Agenciji za statistiku BiH, ostao je isti. Tako je u 311 srednjih škola u školskoj 2023./2024. godini upisan 107.821 učenik, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 115 učenika. Desetljeće prije, odnosno na početku školske 2013./2014. godine, školovanje je započelo 156.350 učenika. BiH se suočava s povijesnim padom nataliteta, gdje je ugašen 1081 školski odjel i smanjen broj novorođenčadi za 50%, navedeno je u pismu koje je federalnom premijeru Nerminu Nikšiću poslala Udruga obitelji s troje ili više djece "Porodice tri plus". Dalje se u pismu navodi kako je nužno da svaka obitelj ima prosječno 2,1 dijete. Zbog toga ističu značaj ovih obitelji jer obitelji s troje ili više djece predstavljaju okosnicu društvenog prosperiteta i jedini dugoročni opstanak našega društva. - Nažalost, umnoženost financijskih i svih drugih izazova ovih obitelji, za razliku od drugih zemalja regije, do sada u FBiH nisu sustavno prepoznate. Uzimajući u obzir trenutačni pad nataliteta, ključno je pronaći načine kako podržati ove obitelji i olakšati im svakodnevne financijske obveze - naveli su među ostalim.
Nužne mjere
Ako ne dođe do nekih korjenitih promjena, iseljavanje se neće zaustaviti. - Nema gore odluke nego kad kažete da nema zapošljavanja dok Vlada ne da suglasnost, a daje je ako netko ima dobru vezu kod neke političke stranke. To tjera mlade ljude iz ove zemlje. Ovoj zemlji trebaju mladi i školovani ljudi da rade - kategoričan je rektor Sveučilišta u Sarajevu Rifat Škrijelj, prenosi BHRT. - Tvrtke su iz dana u dan u bezizlaznoj situaciji. Ljudi svakodnevno zatvaraju tvrtke zato što nemaju više s kim obavljati radne zadatke. S tim se svakodnevno suočavamo -ističe predsjednik Udruge za trgovinu, turizam i ugostiteljstvo Gospodarske komore TŽ-a Kasim Selimović. Potrebno je najmanje 20 godina kontinuiranih pronatalitetnih politika, ozbiljno promišljenih i konkretnih, kažu sociolozi. Jer, da bi se rodilo dijete za 20 godina, da bi se ikako moglo dogoditi da se ono rodi, jedno se mora roditi danas pa da za tih 20 godina ono može rađati jedno, dvoje ili više djece. Ako se danas ne rađa ni jedno, što možete očekivati sutra, kada će u međuvremenu za 20 godina i pola onih koji su sada živi pomrijeti?
