Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

BiH u blokadi zbog nepovjerenja i kalkulacija

01. lipnja 2020. u 16:45 0 komentara 122 prikaza

Izostanak političkog dogovora o ključnim pitanjima te nepovjerenje koje vlada među izbornim pobjednicima doveli su do toga da će vrlo vjerojatno proći i polovina aktualnog izbornog mandata bez završene uspostave vlasti na federalnoj i županijskoj razini.

Status quo

Tek nedavno završeni proces uspostave Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pokazuje koliko je zapravo politička scena u zemlji obilježena nepovjerenjem i suprotstavljenim nacionalnim i političkim interesima. Državna vlast jest konačno kompletirana kada su u pitanju zakonodavna i izvršna vlast, ali brojne agencije i druge državne institucije još čekaju na politički dogovor o imenovanju njihovih čelnika. Samo u sigurnosnom sektoru čeka se na dogovor o ravnateljima Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), a tu su i Regulatorna agencija za komunikacije i čitav niz drugih institucija na državnoj razini, gdje je dosadašnjim ravnateljima istekao mandat.

Nekoliko puta bilo je najava dogovora o ovim imenovanjima, ali i tu se ispriječio nedostatak povjerenja i spremnosti na kompromis. Slično je, ako ne i lošije stanje, na federalnoj razini. Proces uspostave vlasti zaustavljen je, praktički, već u Parlamentu. Osim Zastupničkog i Doma naroda, ni jedno drugo tijelo vlasti nije uspostavljeno nakon izbora 2018. godine. Nema dogovora o imenovanju predsjednika i dopredsjednika Federacije, kao ni o sastavu i strukturi nove entitetske Vlade. Pregovori su išli sporo i teško do epidemije koronavirusa, a onda je sve stalo. Hrvatska strana tražila je da se prije imenovanja riješe pitanja Izbornog zakona, uključujući Grad Mostar. S druge strane, bošnjačka strana nije imala, a niti danas ima, posebnu želju da se ide u tom smjeru jer im status quo odgovara.

Kao i na državnoj, brojna su imenovanja ravnatelja agencija, fondova, zavoda, javnih poduzeća, upitna i na federalnoj razini. Za sve je potreban politički dogovor i povjerenje, a toga među koalicijskim partnerima u FBiH nema. Tako je Federalna uprava policije već mjesecima bez ravnatelja, istekli su ili istječu mandati brojnim drugim rukovoditeljima, a Vlada je iskoristila epidemiju kako bi privremeno obustavila natječajne procedure, a time i sukobe unutar vlasti.

Neriješena pitanja

Žrtve nepostojanja političkih dogovora su i pojedine županije. Najočitiji primjer je Hercegovačko-neretvanska županija, gdje se imenovanje nove Vlade izravno vezuje za rješavanje otvorenih pitanja na federalnoj razini između HDZ-a i SDA. Iako bi i po rezultatima izbora 2018. godine ovu županijsku Vladu trebali činiti pretežito kadrovi ovih dviju stranki, dogovora još nema. Novu Vladu još nije dobila ni Hercegbosanska županija, ali tu su razlozi u frakcijskim sukobima unutar županijskog odbora HDZ-a. Iako su mjesecima pozivali na dogovor, iz središnjice stranke na kraju su morali povući poteze kojima su zaustavili unutarnje sukobe, ali nisu omogućili uspostavu nove Vlade.

Uspostava vlasti i imenovanja nisu jedine žrtve političke krize u BiH koja konstantno traje još od prije izbora 2018. godine. Vrlo malo ili ništa se ne radi na europskom i NATO putu zemlje, socio-ekonomske reforme zakočene su djelomično zbog pandemije koronavirusa, ali i izostanka komunikacije i koordinacije među političkim partnerima. U protekle dvije godine nije riješeno ni jedno međudržavno pitanje s Hrvatskom i Srbijom niti je napravljen bilo kakav iskorak u borbi s migrantskom krizom, još jednim velikim izazovom za BiH, njezinu sigurnost i stabilnost.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.