Odgođeno izjašnjavanje

BiH trebaju ‘domaći’ suci i Ustav

ustavni sud
12.01.2016.
u 07:00

“Kada je u pitanju rad međunarodnih sudaca, mislim da mi trebamo imati i imamo dovoljno kompetentne suce kako bi BiH došla u poziciju donijeti svoj Ustav”, rekla je Krišto

Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije jučer, iako je to bilo najavljeno, zbog tehničkih nedostataka razmatralo prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i prijedlog zakona o izmjeni Kaznenog zakona BiH, koje su u parlamentarnu proceduru uputili klubovi zastupnika SNSD-a i SDS-a, a kojim je predviđeno isključivanje stranih sudaca i jasnije definiranje nadležnosti Suda BiH, piše Večernji list BiH.

Imamo kompetentne suce

Taj zakon predložilo je 13 zastupnika u Parlamentu BiH iz Republike Srpske i on ne predviđa suce koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava, već bi Ustavni sud imao devet sudaca, tri birana iz Republike Srpske, i šest iz Federacije BiH. 
Po riječima predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto, BiH su potrebne temeljitije izmjene, a to prije svega podrazumijeva Ustav donesen i prihvaćen od domaćih političkih snaga, što podrazumijeva i preuzimanje nadležnosti nad državom.

“Kada je u pitanju rad međunarodnih sudaca, mislim da mi trebamo imati i imamo dovoljno kompetentne suce kako bi BiH došla u poziciju donijeti svoj Ustav. Taj Ustav bi morao imati legitimitet, a to znači da treba biti donesen u redovitoj proceduri. BiH treba onda donijeti zakone koji će se temeljiti na tome Ustavu i koji će biti odraz demokratske, a onda i pravne države”, rekla je Krišto za Večernji list, čime je jasno aludirala da domaće snage trebaju preuzeti potpunu nadležnost nad vođenjem svim državnih institucija. 
Slično stajalište Krišto ima i o Suda BiH za koji je ocijenila kako ne donosi zakonite odluke.

Bošnjaci protiv, Srbi za

“Kada je u pitanju Sud BiH, moramo uvažavati sadašnje nadležnosti. Imamo situaciju da ovaj sud donosi odluke koje nemaju temelja i one su na izvjestan način nezakonite kada imate na umu kontekst Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima. Mi imamo sud koji donosi odluke u prvom i drugom stupnju. Moj pravnički i politički stav jest da trebamo donositi odluke koje će imati utemeljenje kada su u pitanju sudovi. One moraju biti zasnovane na Ustavu, na zakonu i na moralu”, pojasnila je Krišto, koja je i visoka dužnosnica HDZ-a BiH. 
Prva zamjenica predsjedatelja Ustavnopravnog povjerenstva PBiH Aleksandra Pandurević (SDS) rekla je da zastupnici iz srpskog bloka ‘vode neke razgovore i lobiraju’.

“Možda smo sad na tragu nekog rješenja, ali vjerujem da ćemo vrlo brzo doći do zakona o Ustavnom sudu BiH”, rekla je Pandurević. 
Član Povjerenstva Šefik Džaferović (SDA) pojasnio je da je zakon skinut s dnevnog reda zbog nedostataka koje predlagači nisu otklonili do održavanja povjerenstva, dodajući da se iz mišljenja zakonodavno-pravnog sektora vidi da nedostaju određene definicije, ali je najavio da će, kada se urade popravke, parlamentarna procedura biti nastavljena. Damir Arnaut iz SBB-a je Zakon o Ustavnom sudu BiH ocijenio politikanstvom kako bi se građani bavili nacionalnim umjesto ekonomskim temama. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?