Imati na raspolaganju respektabilne količine monetarnog zlata u vremenima velikih kriza i nestabilnosti na globalnim tržištima, kao i trenucima geopolitičkih izazova, ključno je za svaku državu i njezine devizne rezerve, a u kontekstu Bosne i Hercegovine podaci upućuju na značajan porast vrijednosti, ali i količine monetarnog zlata. Prema podacima iz izvješća o poštovanju valutnog odbora, na dan 31. listopada ove godine vrijednost monetarnog zlata u BiH iznosila je malo više od 760 milijuna maraka. Iz Centralne banke BiH pritom su za Večernji list potvrdili kako Centralna banka Bosne i Hercegovine posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata, što čini 4,4% u ukupnim deviznim rezervama.
Povećanje udjela
Poznato je kako je Centralna banka BiH prošle godine kupila dodatne količine monetarnog zlata te time ojačala udio ovog, često se zna reći, najsigurnijeg oblika aktive u ukupnim deviznim rezervama, što je svakako naišlo na odobravanje struke. Razlog je činjenica da se na zlato gleda kao na aktivu koja je među favoritima kada govorimo o smanjivanju rizika od financijskih i geopolitičkih nestabilnosti. Na kraju veljače ove godine udio monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama CB BiH iznosio je oko 3,5 posto, što znači da je samo u osam mjeseci udio povećan za gotovo jedan posto.
Na dan 31. listopada 2025. godine neto devizne rezerve Centralne banke, izračunate kao razlika službenih deviznih rezervi i obveza prema nerezidentima, iznose 18 milijardi i 279,6 milijuna maraka. Na dan 31. listopada 2025. godine financijsko stanje neto strane aktive Centralne banke iznosi milijardu i 591,7 milijuna maraka i u potpunosti je osigurana stabilnost domaće valute u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci. Neto strana aktiva predstavlja dio službenih deviznih rezervi, koje se mogu koristiti samo za namjene i potrebe određene Zakonom o Centralnoj banci. Usporedbe radi, strukturu deviznih rezervi na kraju 2024. godine činili su: oročeni depoziti s udjelom od 21,24%; likvidni portfelj s udjelom od 39,80%; investicijski portfelj (vrijednosni papiri kojima je do dospijeća preostalo više od godinu dana) s udjelom od 23,09%; vrijednosni papiri u poslovnom modelu 192 s udjelom od 6,40%; zlato s udjelom od 3,14 te nova komponenta sredstava deviznih rezervi, sredstva povjerena na upravljanje Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD), s 3,32%.
Važnost u vremenima krize
Tematiku monetarnog zlata ne treba izravno vezati uz investicijsko zlato kojim trguju pojedinci, no tema je ipak objedinjena s obzirom na ukupnu situaciju koju karakterizira značajan rast cijena zlata. U vremenima koja karakteriziraju neizvjesnost i nesigurnost na svjetskim financijskim tržištima, poremećaju na globalnim tržištima hrane, ali i opskrbe, ruska agresija na Ukrajinu, kao i općenit izostanak dugoročne stabilnosti, neki su od ključnih razloga zbog kojih se privatni investitori (ali, očito i države u smislu monetarnog zlata) odlučuju povećati svoje zlatne rezerve, osiguravajući time i mogućnost povećanja vrijednosti novca. Upravo je, a to je pokazala povijest, jedan od najsigurnijih alata za pametnu i dugoročno sigurnu štednju zlato. Prema podacima iz Auro Domusa, hrvatske novčarske institucije specijalizirane za financijske usluge i trgovinu zlatom, tijekom jučerašnjeg dana cijena grama zlata kretala se oko 115 eura.
Zlato se tradicionalno smatra "sigurnom lukom" u vremenima nesigurnosti. Zbog svojih obilježja, njegove prošlosti i na njoj utemeljenih očekivanja u budućnosti, zlato je odličan čuvar uložene vrijednosti. U vrijeme gospodarskih i geopolitičkih nestabilnosti poput inflacije, devalvacije i ratova, ulagači se okreću zlatu kojemu vrijednost u pravilu raste, dok vrijednost fiat valuta opada. Za građane to znači da mogu sačuvati kupovnu moć i diverzificirati štednju, navode iz ove kuće. Dodaju i kako se investicijsko zlato smatra jednom od ključnih ulagačkih, odnosno štednih opcija.
A u međunarodnim financijskim vodama vidljivo je kako raste potražnja za ovim plemenitim metalom, a dokaz navedenog je i podatak koji su iznijeli iz Auro Domusa, prema kojemu u posljednjih dvadeset godina vrijednost zlata bilježi prosječan rast od 11 posto godišnje.
Otvori KEKS Pay
