Kada je 2020. izrađen Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, svijet je još vjerovao da se budućnost može planirati mirnije nego što se pokazalo.
Dokument je trebao biti zajednička platforma svih razina vlasti za ostvarivanje Agende 2030. i njezinih 17 ciljeva.
U međuvremenu su došli pandemija koronavirusa, agresija Rusije na Ukrajinu, rat između Izraela i Irana pa uključenje Amerike i niza država, energetski šokovi, inflacija, poremećaji opskrbnih lanaca, klimatski ekstremi, požari, poplave, migracijski pritisci i novi geopolitički strahovi. Sve to ne poništava održivi razvoj, nego ga čini još važnijim. Ako se prije govorilo o budućnosti, danas se govori o preživljavanju sustava: može li zdravstvo izdržati krizu, može li gospodarstvo rasti bez uništavanja okoliša, može li mlada osoba ostati u BiH, može li selo opstati, može li grad disati, može li voda ostati sigurna, a energija dostupna.
Dokument mora mijenjati život
Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH definirao je tri razvojna pravca: dobru upravu i upravljanje javnim sektorom, pametan rast i društvo jednakih mogućnosti, uz dvije horizontalne teme - ljudski kapital za budućnost i načelo da nitko ne smije biti isključen. To je i dalje ispravan okvir, ali nakon svega što se dogodilo, mora biti operativniji. BiH ne treba nove velike riječi, nego manje praznih strategija i više mjerljivih odluka.
Održivi razvoj danas znači energetsku obnovu škola, jeftinije grijanje, manje zagađenja zraka, sigurnu pitku vodu, uređene vodotoke, digitalne javne usluge, poštenije zdravstvo, obrazovanje povezano s tržištem rada i lokalne zajednice koje se ne prazne. Dokument je zamišljen kao zajednička osnova za sve razine vlasti, a njegova provedba treba se operacionalizirati kroz strateške dokumente i proračune svake razine vlasti.
Danas pitanje nije imamo li dokumente nego imamo li otpornost. Održivi razvoj mora biti odgovor na šokove, a ne ukras na policama institucija. BiH mora ubrzati zelenu tranziciju, ali tako da ljudi ne postanu kolateralna šteta.
Svijet traži otpornu BiH
Ne može se od siromašnih obitelji tražiti da ne lože ugljen ako im se ne ponudi pristupačna alternativa. Ne može se govoriti o zaštiti okoliša ako se rijeke zatrpavaju otpadom, šume sijeku bez reda, a gradovi šire bez zelenila i infrastrukture. Ne može se govoriti o društvu jednakih mogućnosti ako mladi odlaze jer ne vide pošten sustav. Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je i izvješća o provedbi Agende 2030., uključujući dobrovoljno izvješće BiH iz 2023. i godišnje izvješće o implementaciji okvira, što pokazuje da mehanizam praćenja postoji. Sam okvir predviđa Vijeće za implementaciju ciljeva održivog razvoja, praćenje, izvještavanje i uključivanje civilnog društva, privatnog sektora, lokalnih zajednica i akademske zajednice. No do 2030. ostalo je malo vremena.
Ako održivi razvoj želi preživjeti svijet ratova, pandemija i klimatskih udara, mora izići iz administrativnog jezika i postati konkretna politika: čistiji zrak, sigurnije vode, bolji poslovi, pravednije obrazovanje, otpornije općine i država koja zna što radi prije nego što kriza pokuca na vrata.
Otvori KEKS Pay
