Osim što traže njihovo radikalno smanjenje, strani, ali i domaći, investitori od državnih, entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih vlasti u BiH traže da osiguraju sve uvjete za uspostavu jedinstvenog online registra parafiskalnih nameta, kao što to imaju susjedna Hrvatska i Srbija, piše Večernji list BiH.
Veliki broj nameta
Prema njihovu mišljenju, koje je objavila Agencija za unapređenje stranih investicija u sklopu dokumenta pod nazivom “Podinvesticijski ili aftercare program”, spomenuti online registri parafiskalnih nameta trebali bi, između ostalog, sadržavati sve podatke o zakonima, podzakonskim aktima, odlukama, uredbama i propisima koji reguliraju utvrđivanje i naplaćivanje parafiskalnih nameta. Tu bi trebali biti navedeni podaci o obveznicima plaćanja, osnovicama i stopama za obračun te oni koji se tiču ubiranja prihoda od nameta (naknada, pristojbi, članarina), kao i informacija na koji način se obavlja raspodjela prihoda te pregled obveza i nameta koji su pravljeni na teret gospodarstva. Iz tih navedenih informacija na kraju bi se moglo zaključiti koliko ima parafiskalnih nameta, kao i njihova konačna cijena za svaku općinu, grad, županiju i entitet. Registar bi, prema prijedlogu, trebale stalno ažurirati na internetskim stranicama odgovarajuće državne službe, ali postoji mogućnost da parafiskalne namete prijavljuju investitori na koje se to najviše i odnosi.
Napravljene analize i procjene stanja poslovnog okruženja u BiH pokazuju kako, uz razne vrste poreza, razvoj gospodarstva opterećuje više od 300 parafiskalnih, odnosno neporeznih, nameta, što odvlači investicije. U dokumentu “Analize opterećenja gospodarstva BiH” jasno je navedeno što investitori moraju uraditi kako bi svake godine normalno poslovali na prostoru BiH. Prvo moraju poštovati 35 vrsta plaćanja po raznim osnovama, a većina ih se plaća svaki mjesec, potom se moraju pridržavati 20 zakona koji su vezani uz plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih nameta i oko 30 zakona kojima su, ako ih se prekrši, predviđene velike novčane kazne. Uz sve to, tvrtke na godišnjoj razini moraju predati 150 raznih vrsta prijava i obrazaca, koji multipliciraju troškove, usporavaju normalan rad i tjeraju investicije iz BiH. Zbog svega, kako piše u preporuci stranih investitora, “u cilju povećanja transparentnosti, BiH bi trebala izraditi javni popis svih parafiskalnih nameta, licencija i drugih troškova radi njihova smanjivanja.
Ugledati se na susjede
S obzirom na to da postoje odlični primjeri u susjedstvu, Hrvatskoj i Srbiji, koje su izradile online registar parafiskalnih nameta, izrada interaktivne internetske stranice, odnosno online registra parafiskalnih nameta u BiH, bio bi najbolji način da se na transparentan način utvrdi stvarno opterećenje gospodarstva, ali bi se na taj način izvršila analiza onih nameta koje je moguće i potrebno ukinuti”.
Javni popis (registar) svih parafiskalnih nameta, licencija i drugih troškova trebali bi uraditi zajedno Vijeće ministara BiH, Ministarstvo financija i riznice BiH, kao koordinator aktivnosti, te ministarstva financija RS-a i FBiH, uz pomoć županija i nižih struktura vlasti. “Opterećenje investitora u BiH najveće je kada se usporedi sa zemljama EU-a, ali i onih iz okruženja. To u velikoj mjeri utječe na stvaranje nepovoljnog ozračja za investitore iz BiH jer su potpuno nekonkurentni u odnosu na zemlje EU-a”, piše u preporukama stranih investitora i Agencije za unapređenje stranih investicija. Još prošle godine federalna Vlada najavila je uspostavu registra parafiskalnih nameta i dovršetak analiza opravdanosti te ukidanje određenih parafiskalnih nameta u cilju rasterećenja gospodarstva.•
