Uz to, regres očekuje tek manjina zaposlenih u ovoj zemlji, podaci su do kojih su uz pomoć svog istraživanja provedenog u Hrvatskoj, Sj. Makedoniji i BiH došli iz tvrtke Alma Career - MojPosao.ba (BiH). - Iako zakon u entitetima BiH propisuje pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, radnici u praksi koriste tek nešto više od toga - 21 dan. U usporedbi s Hrvatskom, gdje je prosjek 25 dana, i Sjevernom Makedonijom s 20,3 dana, Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama s najmanje odmora u regiji. Ali brojke same po sebi ne govore sve - zaposleni u Bosni i Hercegovini bi, prema podacima iz istraživanja, željeli čak 28 dana godišnjeg odmora, što je sedam dana više od onoga što trenutačno imaju na raspolaganju.
Realno korištenje
Gotovo identičan jaz postoji i u ostalim zemljama regije - naveli su u svom priopćenju na portalu MojPosao.ba. Nadalje se navodi kako u Bosni i Hercegovini, kao i u ostatku regije, veličina i vlasnička struktura tvrtke imaju snažan utjecaj na broj dana godišnjeg odmora. U BiH zaposlenici u državnim institucijama imaju u prosjeku čak 27,6 dana odmora, dok radnici u domaćim privatnim tvrtkama imaju znatno manje - samo 18,9 dana, gdje je primijećeno da su ispitanici iz realnog sektora češće odgovarali koliko zapravo u praksi realno koriste godišnji odmor. Velike kompanije, bez obzira na vlasništvo, češće omogućavaju veći broj slobodnih dana u odnosu na male poslodavce. Ovaj obrazac ponavlja se i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj se najviše odmaraju radnici u državnim kompanijama koji imaju prosječno 28,6 dana odmora, a kad je riječ o privatnim kompanijama u stranom vlasništvu, taj prosjek je 25,4 dana. Zaposlenici u privatnim poduzećima RH u domaćem vlasništvu nerijetko imaju kraći godišnji od zakonskog minimuma, odnosno prosječno 22,7 dana. Kada je riječ o regresu, najmanje optimizma bilježi se upravo u Bosni i Hercegovini, gdje tek 44% zaposlenih očekuje da će dobiti tu isplatu.
Loši pokazatelji
U usporedbi s Hrvatskom (55%) i Sjevernom Makedonijom (87%), Bosna i Hercegovina se po ovom pitanju nalazi na samom dnu. Ipak, zanimljivo je spomenuti kako je među anketiranima najčešće očekivani iznosi regresa u BiH do 1000 KM (oko 500 eura), što je ujedno i dominantan iznos i u Hrvatskoj, dok se u Sjevernoj Makedoniji regres češće kreće do 250 eura. Gledajući prema tvrtkama u kojima su zaposleni, državne tvrtke su i dalje najpouzdaniji poslodavci kada je riječ o isplati regresa u sve tri zemlje.
Prema podacima istraživanja, u BiH i Hrvatskoj regres redovito isplaćuje između 70 i 90 posto velikih kompanija i javnih institucija, dok je taj udio značajno manji kod malih domaćih privatnih tvrtki, gdje regres dobije tek od 20 do 40 posto zaposlenih. Također, privatne tvrtke u stranom vlasništvu općenito su češće u praksi isplate regresa u odnosu na domaće. S druge strane, najšira pokrivenost regresom zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, gdje ovu naknadu isplaćuje gotovo svaka kompanija, bez obzira na veličinu ili strukturu vlasništva. - U sve tri zemlje jasno je uočljiv jaz u benefitima između državnih kompanija, stranih privatnih kompanija i domaćih privatnih kompanija. Državne kompanije i institucije najčešće omogućavaju veći broj dana odmora i sigurniju isplatu regresa, dok su zaposleni u domaćim privatnim kompanijama, osobito manjima, u nepovoljnijem položaju. Upravo zbog toga radnici sve više prepoznaju važnost dodatnih prednosti poput regresa, duljeg godišnjeg odmora i fleksibilnosti, koje značajno doprinose zadovoljstvu i dugoročnom ostanku u kompaniji - zaključili su iz tvrtke Alma Career - MojPosao.ba. Među anketiranima je najzastupljenija bila skupina zaposlenih u dobi od 31 do 40 godina.
Otvori KEKS Pay
