Stopa plodnosti ili, kako se još u stručnim krugovima naziva, stopa fertiliteta (TRF) označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života, obično u starosnoj dobi od 15 do 49 godina, i ako se razina rađanja po dobi ne mijenja tijekom vremena. Ona nas, dakle, informira o broju živorođene djece koju će žena imati tijekom svog reproduktivnog razdoblja ako bude rađala isto kao i prosjek svih žena u godini za koju se TFR računa.
Praćenje trendova
Ovaj indikator pomaže u praćenju značajnih demografskih trendova i predviđanju budućeg rasta ili pada stanovništva. Pruža osnovu za usporedbu rodnosti između različitih država, regija ili populacijskih skupina.
Pretpostavlja se kako je stopa fertiliteta između 2,10 i 2,15 na razini koja osigurava zamjenu generacija.
Imamo li to u vidu, a s obzirom na podatke koji su prikupljeni i predočeni u zanimljivu mapu s pokazateljima, Europi se u globalu ne piše dobro. Prema dostupnim podacima, EU ima jednu od najnižih stopa fertiliteta u svijetu, dok afrički kontinent i zemlje trećeg svijeta prednjače u ovom demografskom indikatoru.
Iz mape koja je neki dan objavljena na nekoliko portala vidljivo je kako ogromna većina europskih zemalja ne zadovoljava minimum stope fertiliteta od 2,10. Tri europske zemlje koje se jedine nalaze u “plavoj” zoni, dakle, drugim riječima, najbliže su minimumu koji osigurava zamjenu generacija i pozitivan prirodni prirast ili su na samom minimumu, jesu Monako s 2,1 (minimum) te Crna Gora i Irska sa stopom TFR-a od 1,8. Najlošije stanje je u zemljama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, pri čemu Ukrajina ima zabrinjavajuće najmanju stopu fertiliteta od samo 1,0. Nešto bolje stoje susjedne Poljska i Bjelorusija, gdje je izmjereni TFR također zabrinjavajućih i minimalnih 1,3 i 1,2. Zanimljiv je podatak kako je regija s također jako lošim TFR-om Skandinavija, gdje on od zemlje do zemlje varira između 1,2 i 1,4, što je jako iznenađujuće jer je riječ o jako razvijenim zemljama koje imaju razvijenu demografsku politiku. Ekonomski čimbenici niskog fertiliteta oni su koji se u javnosti i najčešće spominju, poput nezaposlenosti mladih i nesigurnosti poslova, ali kad je riječ o skandinavskim zemljama, onda je sigurno da ovaj čimbenik i nema baš nekog utjecaja.
Zanimljiv je i podatak kako, kad je o ovom demografskom pokazatelju riječ, BiH ne stoji loše među zemljama Starog kontinenta, koji sveukupno ima iznimno lošu stopu plodnosti.
Stanje u BiH
BiH ima stopu fertiliteta (plodnosti) od solidnih 1,5, kao i zemlje bližeg okružja poput Hrvatske, Srbije, Makedonije i Kosova. Nešto bolje stoji Slovenija, s kojom smo do 1991. godine dijelili nekadašnju zajedničku državu, sa stopom plodnosti od čak 1,6. To je najbolji rezultat uz već spomenutu Crnu Goru, koja je iz susjedstva jedina “osvjetlala” obraz sa stopom fertiliteta od zavidnih 1,8.
BiH se sa svojom stopom našla iznad velesila kakve su Italija (1,2), Poljska (1,3), Španjolska (1,2) ili, primjerice, Austrija (1,3).
U ravni smo sa zemljama poput Njemačke, Mađarske, Češke, Rusije..., što svakako predstavlja zanimljiv i neočekivan rezultat. Prema onoj staroj izreci “Što južnije, to tužnije”, čini nam se da i ova mapa slijedi taj obrazac. U skupini zemalja koje su na minimumu stope plodnosti očekivano su Albanija (1,3), Grčka (1,3) te neočekivano Nizozemska i Belgija (također je riječ iznimno razvijenim europskim zemljama - 1,4). Nešto bolje stanje je u Francuskoj i Turskoj (obje zemlje imaju stopu plodnosti od 1,6), susjedi Bugarska, Rumunjska i Moldavija imaju TFR od čak 1,7.