Prema posljednjim procjenama Ujedinjenih naroda iz izvješća World Population Prospects 2024., očekuje se kako će svjetska populacija dosegnuti vrhunac od oko 10,3 milijarde ljudi sredinom 2080., nakon čega će do kraja stoljeća uslijediti blagi pad na približno 10,2 milijarde do 2100. Za razliku od nekih ranijih procjena, koje su uglavnom predviđale kontinuirani rast, noviji podaci ove organizacije upućuju na nešto raniji vrhunac populacije zbog bržeg pada stopa fertiliteta u mnogim dijelovima svijeta.
Kriza stanovništva u Europi
Dok će se s jedne strane stanovništvo u većini europskih i istočnoazijskih zemalja značajno smanjiti, s druge strane, subsaharska Afrika ostat će glavni pokretač rasta tijekom cijelog ovoga stoljeća. Do kraja stoljeća broj osoba starijih od 65 godina bit će veći od broja djece mlađe od 18 godina, što će neizbježno stvoriti velike pritiske na mirovinske i zdravstvene sustave. Prema nedavno objavljenoj karti na FB stranici The Geographic Lens, karta populacijskih kretanja kad je riječ o europskom kontinentu, ne čeka nas svijetla budućnost. Kad je riječ o BiH, onda smo na trećem mjestu kad je najveći gubitak populacije u pitanu. Naime, očekuje se kako će do 2100. BiH ostati bez čak 56% populacije. Drugim riječima, ako se promatra iz sadašnje perspektive, to znači da bi u BiH 2100. moglo živjeti svega 1,36 milijuna stanovnika. Tome su doprinijeli mnogi negativni čimbenici, poput broja rođene djece po ženi, koji je znatno ispod razine potrebne za obnovu stanovništva. Svakako jedan od najutjecajnijih čimbenika za ovakvo predviđanje je i kontinuirani odlazak mlađeg, radno sposobnog stanovništva u inozemstvo.
Isto tako, povećanje udjela starijih osoba dovodi neizbježno i do veće stope smrtnosti u odnosu na broj rođenih. Sve su to čimbenici zbog kojih se nad stanovništvom BiH i njegovom populacijom nadvio prijeteći Damoklov mač.
Ukrajina u najlošijoj poziciji
Najlošije stanje u Europi, barem prema ovoj karti, je u Ukrajini. Nacija koju je pogodila agresija susjedne Rusije i rat koji traje već četiri godine, do 2100. godine mogla bi ostati bez 61 posto populacije, piše portal Večernjeg lista BiH. Dakle, mogli bi u odnosu na trenutačno procijenjenih 40 milijuna stanovnika spasti na samo 24 milijuna, što je drastičan pad. U gorem stanju od BiH još je i Litva s gubitkom od 57 posto svoga stanovništva, a u debelom minusu su i Sjeverna Makedonija (52%), Bjelorusija (52%), Latvija (50%). Nešto bolje, ali isto tako očajno stanje je u našem bližem okruženju, gdje će susjedna Srbija u promatranom razdoblju ostati bez 45 posto svoje populacije, a Hrvatska 44 posto. Crna Gora je u opasnijoj zoni s 48 posto svoje populacije koja je ionako mala. Jako je ugrožena i Poljska s gubitkom stanovništva od 49 posto, ali i Italija, koja će ostati bez 40 posto svoje populacije. Kad je riječ o eventualnom rastu populacije, do 2100. najveći će ostvariti Kneževina Monako, od čak 24 posto. Rast će bilježiti i Švedska, Velika Britanija, doduše, ne velik, od 7%, ali ipak izvjestan rast populacije. Luksemburg je u maloj ekskluzivnoj skupini europskih nacija koje ostvaruju rast, i to u slučaju ove male zemlje od 10 posto. Još jedna zemlja zabilježit će rast populacije, a to je Lihtenštajn s rastom od 9 posto. Tu su još i Francuska i Švicarska sa zanemarivim prirastom od 3 i 2 posto do 2100. Sudeći prema svemu, Europa postaje kontinent koji odumire, kako će se to odraziti na ukupnu demografsku i gospodarsku sliku, ostaje za vidjeti ako se realiziraju ove prognoze. Za nadati je se da ćemo pronaći neki način da se to spriječi, iako je vremena sve manje.
Otvori KEKS Pay
