Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i ministar vanjskih poslova RH Miro Kovač izjavili su u subotu u Splitu da bi članice Jadransko-jonske inicijative trebali ojačati suradnju u rješavanju migrantske krize i spriječiti otvaranje novih ruta preko Albanije, BiH i Crne Gore, javlja Hina.
Te bi se zemlje mogle naći na udaru migranata nakon zatvaranja tzv. balkanske rute kamo je u Europu prošle godine stiglo više od milijun izbjeglica i migranata. Njih više desetaka tisuća zapelo je u Grčkoj nakon zatvaranja grčko-makedonske granice, pa bi u zapadnu Europu mogli krenuti alternativnim putem.
"U borbi protiv nezakonitih migracija moramo misliti na Albaniji, BiH i Crnu Goru kako ne bi nastali novi migranstki putevi", istaknuo je Reiner na konferenciji predsjednika parlamenata te inicijative koja okuplja osam zemalja. Dodao je kako je migrantska kriza postala kaotična i nekontrolirana, jer je Europa nije na vrijeme prepoznala.
"Europa je na migrantsku krizu predugo zatvarala oči i izostalo je brzo djelovanje tako da su zemlje koje su prve bile na udaru migranata, a to su Grčka i Italija, bile ostavljene same sebi", naglasio je Reiner.
Po njegovim riječima, ljudi iz ratom i siromaštvom zahvaćenih prostora i dalje će dolaziti u Europu, pa je nužan sveobuhvatan pristup u rješavanju tog problema.
"Ono što se događalo prošle godine može se smatrati velikom izbjegličkom, azilantskom i moralnom krizom, ove godine u Europu dolazi manje migranata ali vjerojatno neće tako ostati," poručio je predsjednik Sabora.
Ministar Kovač je naglasio kako migrantska kriza pokazuje da su zemlje Jadransko-jonske incijative sudbinski povezane i ne mogu jedne bez drugih u prevladavanju tih poteškoća.
"Migranstki tokovi se mijenjaju iz sata u sat, a to pokazuje kako u rješavanju tog problema zajednički trebamo biti fleksibilni i prilagođavati svoje postupke sukladno razvoju situacije," kazao je.
Šef hrvatske diplomacije smatra kako migranstka kriza nije samo humanitarno pitranje, nego i "sigurnosni problem" te je nužno jačati zaštitu granica Europske unije radi potopore shengenskom sustavu. Također je rekao kako Hrvatska podupire zajednički dogovor zemelja članica EU-a o raspodjeli kvota izbjeglica.
"Hrvatska je spremna ispoštovati svoju obvezu o prihvatu 486 izbeglica iz Turske ako taj dogovor poštuju svi, jer vidimo da neke zemlje nisu spremne prihvatiti izbjeglice u okviru dogovorene kvote tako da nije sigurno hoće li taj dogovor biti ispoštovan", rekao je Kovač. Po njegovom tumačenju kriza se neće moći dugoročno riješiti ako se se ne ukolne uzroci kojo do nje dovode.
"U rješavanju migranatske krize EU mora djelovati globalno i biti intenzivnija na globalnom planu te je nužno jačati diplomatski angažman na rješavanju kriza u Siriji, Iraku Libiji i Afganistanu," poručio je ministar Kovač.
U radu Konferencije predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative su ispred BiH sudjelovali predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić, zamjenica predsjedatelja Borjana Krišto i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PSBiH Bariša Čolak, priopćeno je iz PSBiH.
U Zajedničkoj izjavi, koju su usvojili predsjednici i članovi rukovodstava parlamenata Albanije, BiH, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije i Slovenije, naglašeno je da je suradnja u okviru Jadransko-jonske inicijative ključna za daljnji razvoj mira, stabilnosti i blagostanja u ovoj regiji, kao i za jačanje podrške državama kandidatkinjama za članstvo u EU.
S tim u vezi, sudionici Konferencije u zajedničkoj izjavi pozdravili su predaju zahtjeva BiH za članstvo u EU, te izrazili spremnost država članica EU unutar Jadransko-jonske inicijative da podijele svoja iskustva u reformama povezanim s pristupanjem EU.
U okviru rasprave o migrantskoj krizi sudionicima se obratio Bosić koji je naglasio da su migrantska kriza i valovi izbjeglica koje bježe pred ratom, razaranjima i siromaštvom, uzdrmali Europu i regiju, te suočili države koje su se našle na ruti masovnog kretanja migranata s velikim izazovima.
Ističući da je migrantska kriza paneuropski problem, Bosić je kazao da niti jedna europska zemlja ne može samostalno reagirati i poručio da je neophodna suradnja svih zemalja EU, uključujući i zemlje članice Jadransko-jonske inicijative koje, kako je naveo, moraju ostvariti najbolju moguću suradnju i da pružiti međusobnu pomoć.
Naglašavajući da migracije stanovništva usljed teške ekonomske situacije ne zaobilaze ni regiju zapadnog Balkana, Bosić je dodao kako je neophodno pojačati gospodarske aktivnosti i, umjesto teškim i bolnim temama iz prošlosti, okrenuti se rješavanju ekonomskih pitanja.
Govoreći u okviru sesije o Strategiji EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), Krišto je istaknula da je cilj te Strategije, koja je proistekla iz pozitivnog iskustva suradnje među vladama regije, promocija održivog gospodarskog rasta i društvenog napretka, konkurentnost i povezanost regije, te bolja integracija država koje još nisu članice EU.
Ocijenila je da ova Strategija u potpunosti odgovara novom pristupu EU prema BiH i da ona potiče povezanost regije, razvoj turizma, zaštitu okoline i promovira rast gospodarstva i energetsku sigurnost.
