Patvorenje meda dodavanjem šećernih sirupa, nepravilna obrada nezrelog meda te prodaja proizvoda bez deklaracija i podataka o podrijetlu predstavljaju ozbiljan problem na tržištu Bosne i Hercegovine, upozorava dr. sc. Stipe Čelan iz Zavoda za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije.
Čelan, šef Laboratorija za analitičku kemiju i ispitivanje rezidua Zavoda, u razgovoru za Fenu ističe kako takve prakse dovode kupce u zabludu i stvaraju nelojalnu konkurenciju pčelarima koji proizvode kvalitetan med.
- Redovna kontrola meda je izuzetno važna jer štiti i proizvođače i potrošače. Veliki problem predstavljaju i pčelari koji namjerno patvore med (dodatkom šećernih sirupa, grijanjem i isušivanjem nezrelog meda itd.) i tako varaju kupce, a i nelojalna su konkurencija pčelarima koji se trude i proizvode kvalitetan med - kazao je Čelan.
Upozorava i na nedostatke u nadzoru prodaje, osobito na tržnicama i uz prometnice, gdje se med nerijetko nudi bez odgovarajućih deklaracija, podataka o proizvođaču i mogućnosti praćenja podrijetla.
Čelan smatra kako bi med koji se prodaje bez propisanih deklaracija i podataka o proizvođaču trebalo ukloniti s tržišta te pojačati inspekcijski nadzor.
Laboratorijska ispitivanja otkrila nepravilnosti
Tijekom 2025. godine, od 80 ispitanih uzoraka meda domaćih proizvođača s područja Federacije BiH, čak 21 posto nije zadovoljilo propisane parametre kvalitete. Kako navodi Čelan, uzorke su na analizu dostavljali građani i pčelarske udruge, a najčešća odstupanja odnosila su se na povišen sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF), nepravilnu kiselost te povećan udio vode.
Posebno zabrinjavajući rezultati utvrđeni su tijekom zasebnog ispitivanja meda sa sivog tržišta, koje je Zavod proveo na uzorcima prikupljenima na tržnicama i uz prometnice diljem Bosne i Hercegovine.
Čak 83 posto uzoraka s nelegalnog tržišta imalo je ekstremno povišene vrijednosti HMF-a – između 364,8 i 552,96 miligrama po kilogramu – dok je najviša dopuštena granica 40 mg/kg. Povišeni HMF obično upućuje na pretjerano zagrijavanje ili nepravilno skladištenje, dok točan uzrok ostalih odstupanja zahtijeva dodatnu stručnu procjenu.
Uz povišen HMF, kod značajnog broja testiranih uzoraka sa sivog tržišta zabilježene su i izrazito niske vrijednosti prolina, ključnog pokazatelja zrelosti i autentičnosti meda. Dok propisani kriteriji zahtijevaju vrijednost prolina iznad 180 miligrama po kilogramu, u spornim su uzorcima izmjerene vrijednosti od svega 2,51 do 11,75 mg/kg, što dodatno potvrđuje upitnu kvalitetu i podrijetlo meda koji se prodaje izvan službenih tokova.
Govoreći o tome kako se potrošači mogu zaštititi, Čelan upozorava da se autentičnost meda ne može pouzdano utvrditi popularnim kućnim metodama provjere.
- Ne postoje jasni pokazatelji kao što neki preporučuju da se okrene tegla s medom pa se prati pojava kugle ili formira li se oblik saća od meda kada se kapne na keramičku površinu, to su zablude - istaknuo je.
Pojasnio je kako prosječan potrošač bez laboratorijske analize teško može prepoznati patvoreni med, zbog čega savjetuje kupnju od provjerenih pčelara čija je kvaliteta rada prepoznata među kupcima.
Uvoz meda višestruko nadmašuje izvoz
Dodatan izazov za domaće pčelare predstavlja prodaja jeftinijeg meda, osobito na tržnicama i improviziranim prodajnim mjestima.
Čelan navodi podatke Vanjskotrgovinske komore BiH koji pokazuju da je 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 478,3 tone meda, ukupne vrijednosti 3,69 milijuna KM, dok je izvezeno svega 11,2 tone, vrijedne oko 344.000 KM.
Zbog niske kupovne moći građani često posežu za jeftinijim proizvodima, koji se na pojedinim prodajnim mjestima nude po cijenama od 15 do 20 KM.
Takva prodaja, upozorava Čelan, narušava tržišni položaj domaćih pčelara koji ulažu u proizvodnju kvalitetnog meda.
Domaći med ima velik potencijal
Unatoč utvrđenim nepravilnostima, Čelan ističe kako višegodišnja laboratorijska ispitivanja potvrđuju visoku kvalitetu meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini, koji se odlikuje stabilnim fizikalno-kemijskim svojstvima.
Prednosti domaćeg meda povezuje s bogatstvom različitih vrsta medonosnog bilja, ali i prirodnim obilježjima pojedinih područja, osobito očuvanim okolišem i manjom prisutnošću industrijskih onečišćivača.
Prema njegovim riječima, med iz BiH bogat je polifenolnim spojevima koji pridonose njegovim antioksidativnim svojstvima. Ističe kako su pojedina znanstvena istraživanja pokazala da domaći med može imati izraženiji antioksidativni kapacitet u usporedbi s medom iz drugih zemalja.
Istodobno, Čelan upozorava kako dugotrajne suše i rani mrazovi posljednjih godina nepovoljno utječu na proizvodnju i smanjuju prinose, zbog čega je nužna prilagodba pčelarstva novim klimatskim uvjetima.
Snažnija promocija i brendiranje domaćeg meda, zaštita oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla te redovitije laboratorijske kontrole pridonijeli bi boljem vrednovanju njegove kvalitete i većem povjerenju potrošača, zaključio je Stipe Čelan iz Zavoda za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije.
Otvori KEKS Pay
