Konferencija “Inicijativa 20 + 5 + 6 - stanje i perspektive razvoja gospodarstva” 4. rujna 2019., Mostar
Ususret konferenciji koja se danas održava u Mostaru u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH i Večernjeg lista, a pod pokroviteljstvom Izaslanstva Europske unije u BiH, o “Inicijativi 20 + 5 + 6” razgovarano je s otpravnikom poslova Izaslanstva EU-a u BiH Khaldounom Sinnom.
Imajući u vidu da su odlazeći šef Izaslanstva EU-a u BiH veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i veleposlanici zemalja članica EU-a podržali napore Udruženja poslodavaca Federacije BiH pretočene u “Inicijativu 20 + 5 + 6” za donošenje reformskih zakona koji bi rasteretili gospodarstvo i poboljšali poslovni ambijent, zanima nas vaš stav o “Inicijativi 20 + 5 + 6”?
Osobno smatram da bilo koja mjera koja je usmjerena na jačanje privatnog sektora u ovoj zemlji zaslužuje punu podršku, a evo i zašto.
Privatni sektor u BiH je trenutačno premali, suočava se s poteškoćama u održavanju konkurentnosti i nedostaje mu dinamike potrebne za poticanje rasta, primarno kroz izvoz. Udio privatnog sektora u bruto domaćem proizvodu zemlje iznosi tek 65 posto, što je i najniža stopa u regiji. Bez snažnog privatnog sektora zemlja jednostavno ne može ostvariti stope rasta i radna mjesta koja su joj očajnički potrebna. BDP po glavi stanovnika Bosne i Hercegovine trenutačno iznosi tek trećinu stope EU-a. Uz sadašnju stopu rasta, te bez snažnog privatnog sektora, trebat će vam desetljeća da dostignete prosječne razine prihoda u EU. Konkretno, što se tiče inicijative Udruženja poslodavaca, smatram da je dosta detaljno razrađena i ozbiljna te predstavlja uistinu impresivan primjer lokalnog vlasništva koje, nažalost, često nedostaje u ovoj zemlji. Činjenica da je o inicijativi već razgovarano s Vladom FBiH predstavlja pozitivan signal.
Jesu li ekonomski i pravni stručnjaci Izaslanstva EU-a u BiH analizirali zakonska rješenja koja je predložilo Udruženje poslodavaca FBiH i što su pokazale te analize? Koliko bi, prema procjenama stručnjaka Izaslanstva EU-a u BiH predložena zakonska rješenja rasteretila gospodarstvo i poboljšala poslovni ambijent?
Naš se Ured ne može baviti temeljitom analizom prijedloga prije nego što Vlada definitivno ne usuglasi i proslijedi zakonska rješenja Parlamentu FBiH. U svakom slučaju, želim samo naglasiti da većina zakonodavstva koja je ovdje išla u formi prijedloga nije obuhvaćena područjem primjene pravne stečevine EU-a poput npr. izravnog oporezivanja, što znači da ne možemo ni imati definitivan stav o prijedlozima, jer čak i naše države članice imaju itekako različita viđenja kako regulirati to pitanje. Međutim, i na osnovi onoga što smo vidjeli do sada, mislim da ova inicijativa Udruženja poslodavaca ide u dobrom smjeru i da je u skladu s ciljevima i duhom onoga što smo pokušali postići u posljednjih nekoliko godina.
Izaslanstvo EU-a u BiH provodilo je Reformsku agendu 1 u BiH, a sada se sve glasnije govori o Reformskoj agendi 2. Svjesni smo činjenice da Reformska agenda 1 nije provedena, a već se ide na Reformsku agendu 2. Zašto?
Prije svega, dopustite da objasnim da Izaslanstvo Europske unije ne provodi Reformsku agendu – to je zadatak domaćih vlasti. Međutim, svakako je i istina da su ovi napori bili dijelom našeg obnovljenog pristupa te da je napredak zemlje na europskom putu bio i ostaje blisko vezan s iskoracima u socioekonomskim reformama.Općenito smo stava da je u realizaciji bilo i uspona i padova, gdje smo svjedočili impresivnim, ali i razočaravajućim rezultatima. Prema tome, socioekonomske reforme i dalje ostaju u samom vrhu naših prioriteta, što me dovodi do drugog dijela vašeg pitanja. “Stara” Reformska agenda formalno je istekla s općim izborima u listopadu prošle godine, pa je i sasvim prirodno da postoji neki njezin nasljednik. Osim 14 ključnih prioriteta, Europska komisija u svom mišljenju poziva BiH da usuglasi i provede novi set socioekonomskih reformi u skladu sa smjernicama politika programa ekonomskih reformi (ERP). S formalnim istekom važenja Reformske agende 2018. godine, Ured EU već je poduzeo brojne aktivnosti kako bi domaćim vlastima olakšao usvajanje takvog programa. Međutim, to samo po sebi ne znači da su stara pitanja nestala. Nažalost, još uvijek su prisutna i morat će se rješavati što je prije moguće. Slijedom toga, “nova Reformska agenda” morala bi uključivati većinu stvari koje nisu prethodno provedene, kao i nekoliko drugih pitanja koja iziskuju žurnu pažnju, poput reforme zdravstva i poduzeća u državnom vlasništvu.
U okviru “Inicijative 20 + 5 + 6” UP FBiH je predložio set zakona koji se odnose na oblast porezne politike, radi se o zakonima o doprinosima, dohotku, porezu na dobit i najnižoj plaći. Kakav je stav Izaslanstva EU u BiH o ovom setu poreznih zakona?
Unutar Europske unije države članice uglavnom samostalno odlučuju koje izravne poreze žele i po kojoj stopi. Ipak, dopustite mi da budem što izravniji i jednostavno istaknem da su doprinosi u ovoj zemlji trenutačno previsoki, što se negativno odražava na plaće radnika i konkurentnost privatnog sektora. Nadalje, prosječna razlika između plaća u javnom i službeno prijavljenih plaća u privatnom sektoru najveća je u regiji. Rezultat je to, između ostalog, značajnog obujma “sive” ekonomije, koja opet postoji jer su porezi previsoki, što obeshrabruje mnoge kada je riječ o plaćanju. Vlasti već godinama obećavaju smanjenje poreznog opterećenja rada i vjerujem da je krajnje vrijeme da se to i dogodi.
Pojedinci iz izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH strahuju od smanjenja priljeva u proračun ako bi se smanjili porezi, doprinosi, parafiskalni nameti u proračun... Je li Izaslanstvo EU-a radilo neke procjene o tome bi li uopće došlo do smanjenja priljeva u proračun?
Ponavljam, nemoguće je dati takvu ocjenu sve dok ne bude usuglašen finalni prijedlog. Iako je neosporno točno da smanjenje poreza dovodi do manjih prihoda – barem je tako bilo najvećim dijelom ekonomske povijesti – to nije nužno ni loše, posebno za BiH. Zapravo ovdje govorimo o dvjema stranama iste medalje – manje novca za vlasti znači više novca za privatni sektor i građane, a ja bih to nazvao pozitivnim pomakom.
To kažem iz dvaju razloga. Prije svega, trenutačna javna potrošnja uglavnom odlazi na tekuću potrošnju umjesto na kapitalne investicije koje vlasti u BiH jednostavno trebaju unaprijediti. Također, ovo govorim zbog činjenice da vlasti u ovom trenutku imaju više novca nego ikad prije. Od 2015. zemlja je s proračunskog deficita prešla na konsolidirani proračunski suficit od dva posto BDP-a. Pogledajte samo prihode od neizravnih poreza: za prvih sedam mjeseci ove godine veći su za 300 milijuna KM ili sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. A da bi brojke bile još i impresivnije, prošla godina je rekordna u povijesti kada je riječ o naplati prihoda. Kao što rekoh, ako bi se novac iskoristio za kapitalna ulaganja, mi bismo to pozdravili, ali to je, nažalost, sve samo ne sigurno. U svakom slučaju, čak i ako vlasti budu u konačnici imale manje novca zbog smanjenja poreza, i dalje će imati više sredstava nego prije samo nekoliko godina, ali i puno zdravije gospodarstvo. U konačnici, čak je izgledno da bi se smanjenjem poreza povećali i prihodi, iako bi za to trebalo vremena. Razlog tome bio bi prelazak iz “sive” u formalnu ekonomiju, dok bi drugi bili ohrabreni pokretati vlastita poslovanja ili proširivati postojeća.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH kroz šest inicijativa traži se od Vlade i Parlamenta FBiH uključivanje zainteresiranih strana (poslodavci, sindikat itd.) u donošenje zakonskih rješenja koja se odnose na poslovanje. Kakva je praksa zemalja EU kada je u pitanju sudjelovanje poslodavaca u kreiranju zakona koji se izravno tiču gospodarstva?
Socijalni dijalog sastavni je dio europskog socijalnog modela i omogućuje socijalnim partnerima da aktivno doprinose, uključujući i kroz sporazume, procesu izrade europskih socijalnih politika i politika zapošljavanja. Prema odredbama članka 151. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, promocija dijaloga između rukovodstva i radnika je prepoznata kao zajednički cilj EU-a i država članica. Primjerice, Europska komisija provodi konzultacije sa socijalnim partnerima o mogućem pravcu neke inicijative u inicijalnoj fazi, odnosno o sadržaju inicijativa u drugoj fazi.
Prema nekim analizama, samo u FBiH tijekom ove godine na osnovi pristojbi i nameta prikupljeno je 245 milijuna KM. UP FBiH predložio je federalnoj i svim županijskim vladama formiranje koordinacijskog tima za parafiskalne namete u cilju preispitivanja svrsishodnosti postojećih i opravdanosti donošenja novih nameta. Pozitivan odgovor do sada je stigao samo iz Vlade Sarajevske županije koja je formirala Koordinacijski tim za parafiskalne namete. Kako se preispituje donošenje novih i postojanje parafiskalnih nameta u zemljama članicama EU i koje preporuke biste u tom smislu dali vlastima FBiH?
Prije dvije godine pokrenuli smo inicijativu za lokalne vlasti kako bismo utvrdili koje su to kočnice u funkcioniranje lokalnih samouprava u cijeloj zemlji te kako bismo dali određene preporuke. Dijelovi izvješća, koji su dostupni na internetu, razmatrali su i pitanje parafiskalnih nameta i financiranja lokalnih samouprava općenito. Prije svega, ustanovili smo da su lokalne samouprave spremne na žrtvu kako bi privukle privatna ulaganja i da postoji itekako prisutan stav da bi smanjivanje parafiskalnih nameta bilo od značaja u tom smislu. Naime, 85 posto anketiranih gradova i općina složilo se da je za ohrabrivanje značajnijih ulaganja potrebno smanjenje parafiskalnih nameta. Međutim, a to je važno imati na umu, gradonačelnici i načelnici su jednako tako zabrinuti da bi izgubili neovisni izvor financiranja ako bi se smanjile pristojbe i nameti. U nekim gradovima i općinama ove pristojbe i nameti imaju značajan udio u ukupnim prihodima, dok u drugim predstavljaju tek beznačajan dio i ništa drugo do opterećenje za privatni sektor. Ovo je očito problem, a u izvješću se daju određene preporuke kako prevladati ovakvu situaciju.
Kako Izaslanstvo EU-a u BiH komentira činjenicu da nakon jednoglasne odluke Zastupničkog doma Parlamenta FBiH iz travnja ove godine da se Vlada FBiH u roku od 60 dana izjasni o zakonskim rješenjima, koja je predložilo Udruženje poslodavaca FBiH, do danas nema izjašnjenja Vlade FBiH? Kako natjerati ministarstva i vlade na svim razinama da učinkovitije rade na donošenju ključnih reformskih zakona?
Općenito smo razočarani trenutačnim zastojem, izostankom formiranih vlasti i napretka, posebno u tako ključnom trenutku za zemlju nakon objave mišljenja Komisije. S naše strane pažljivo ćemo pratiti provedbu socioekonomskih reformi u BiH prilikom odlučivanja o napretku zemlje k EU. Kao što znate, BiH neće moći postati država članica EU-a dok ne ispuni ekonomske kriterije iz Kopenhagena, što podrazumijeva postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije. Ali ono što je najvažnije, a to je i povijesna činjenica, svaka vlada koja ignorira socioekonomski položaj svojih građana čini to na vlastiti rizik. Mnogi građani već su iskazali bojkot i odlaze iz zemlje. Posljedice se možda neće osjetiti ni izravno ni odmah, ali ovo će izazivati sve veći pritisak na sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u zemlji i prisiliti vlasti na reforme. Uvijek se isplati provoditi reforme prije nego kasnije.
Ono što je svakako pozitivno i ohrabrujuće jest da je inicijativa usvojena jednoglasno na sjednici Zastupničkog doma FBiH i vjerujem da većina prepoznaje potrebu žurnog djelovanja, što možda nije bio slučaj prije nekoliko godina.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH posebno su naglašavali kako su se prilikom izrade zakonskih rješenja u okviru “Inicijative 20 + 5 + 6” rukovodili standardima i načelima istih ili sličnih zakona koji su na snazi u zemljama članicama EU-a. Smatrate li u Izaslanstvu Europske unije u BiH da su Udruženje poslodavaca FBiH i njemu slične udruge prirodni partner EU-a u smislu provedbe ekonomskih reformi, imajući u vidu činjenicu da većina poslodavaca radi i za tržište zemalja članica Europske unije?
Da, apsolutno. Zapravo se trudimo održavati redovite sastanke s udrugama poslodavaca u obama entitetima i učiti iz njihove stručnosti, iskustva i mišljenja. Malo je onih u zemlji koji bolje od samih poslodavaca poznaju sve zamršenosti cijelog sustava. Činjenica da su kompanije udruga poslodavaca prepoznate kao pouzdani partneri s visokokvalitetnim proizvodima na europskom tržištu samo potvrđuje kvalitetu njihova rada.
