Ova godina ključna je za napraviti iskorak unutar Bosne i Hercegovine na nekoliko značajnih područja, a posebice u kontekstu nužne promjene izbornoga zakonodavstva, poručio je, između ostaloga, Bariša Čolak, zamjenik predsjedateljice Kluba hrvatskog naroda u državnom Domu naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Kaže kako jednostavno ne želi razmišljati o tome kakav bi bio scenarij u slučaju da do toga iskoraka ipak ne dođe. Međutim, svjestan je kako bi u tom slučaju postojala opasnost od scenarija u kojemu bi bošnjačke stranke pokušale bošnjačkim glasovima izabrati šest izaslanika u Klub Hrvata u federalnom Domu naroda, a što bi onda omogućilo ustroj vlasti u tom entitetu bez Hrvata. Čolak ističe kako bismo bez dogovora u ovoj godini ušli u razdoblje u kojemu ne bi bio poznat ishod, nastali bi veliki problemi za BiH, a sve bi zakompliciralo ionako složene odnose u zemlji.
Istodobno, Čolak upućuje na dobrodošlu medijaciju i poticaj koji daje međunarodna zajednica u cilju pronalaska rješenje te podsjeća kako je to igralo važnu ulogu i prilikom postizanja dogovora oko Mostara.
Večernji list: Mnogi analitičari, ali i politički predstavnici često govore o značaju ove godine za rješavanje nekoliko ključnih pitanja, a napose pitanja Izbornoga zakona. Tomu svakako ide u prilog činjenica da je iduća godina izborna, kada se teško mogu očekivati veće promjene. Kakvo je vaše mišljenje?
- Naravno da ne ovisi sve o nama Hrvatima. Kada bi ovisilo samo o nama, taj bi posao već davno bio završen. Želim vjerovati kako ćemo u ovoj godini napraviti to jer je iduća izborna, a u njoj, uz preporuku da se ne rade nikakve izmjene u izbornom zakonodavstvu, realno nije moguće postići bilo kakve značajne iskorake u promjeni izbornoga zakonodavstva. Politički akteri tada se bore za svaki glas, povećavaju se tenzije te to nije vrijeme za bilo kakav ozbiljan iskorak u tom smjeru. Stoga želim vjerovati da će i drugi konačno shvatiti kako je ovo pravo vrijeme za promjene. A ne govorimo samo mi to partnerima u BiH. Naime, na vrlo jasan i precizan način, to su poručili i akteri iz međunarodne zajednice.
Večernji list: Imamo značajnu medijaciju predstavnika Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Može li ona biti dodatni poticaj da se brže dođe do rješenja?
- Najbolji primjer je ono što se dogodilo u kontekstu dogovora oko Mostara. Oni su i tada davali poticaj i ohrabrivali domaće aktere da se taj dogovor što prije postigne kako bi se proveli izbori u Mostaru, a to se i dogodilo. Unatoč svim problemima koje smo imali oko tih izbora i svim nepravilnostima koje su se dogodile, činjenica je da su izbori provedeni u Mostaru nakon dugo vremena te Mostar konačno ima gradonačelnika i Gradsko vijeće. Stoga mislim kako je iznimno važno da međunarodna zajednica, odnosno bitni akteri, Europska unija i značajna veleposlanstva u BiH, u tom smjeru daju poticaj kao što su to i do sada činili. A sada očekujem da to bude i intenzivnije.
Večernji list: Što ako uđemo u 2022. godinu bez rješenja problematike Izbornoga zakona?
- Tada bismo ušli u nešto za što ne znamo kakav bi ishod bio. Nastali bi ogromni problemi za cijelu BiH te jednostavno ne želim razmišljati o takvom scenariju. Takvo što bilo bi tko zna koliko koraka natrag i dodatno bi zakompliciralo ionako složene odnose u BiH s ishodom za koji ne možemo ni predvidjeti kakav bi bio.
Večernji list: Mora li se pritom uzeti u obzir određene najave i procjene kako bi određene političke snage bez promjene Izbornoga zakona pokušale dodatno oduzeti Hrvatima niz političkih prava, a posebice u Domu naroda Federacije? Strahujete li od takvog scenarija?
- Ako se ne bi dogodile promjene Izbornoga zakona, takav scenarij nije nešto što se ne može dogoditi. Imali smo jasne poruke bošnjačkih političkih stranaka kako treba uzeti na idućim izborima 6 mjesta u Klubu Hrvata većinskim bošnjačkim glasovima te bi tada oni mogli izabrati predsjednika i oba dopredsjednika Federacije i Vladu bez bilo kakvog utjecaja Hrvata. To je već oproban recept prilikom izbora članova Predsjedništva. To bi, po mojem uvjerenju, bio kraj ovakve BiH.
Večernji list: Posljednjih dana u medijima se mnogo govori o fantomskom slovenskom non-paperu, pri čemu su neki skloni vjerovati u mogućnost da je ta priča plasirana u javnost u cilju diskreditacije legitimnih poteza Hrvatske koja u EU lobira za BiH i želi uvjeriti Bruxelles o potrebi harmonizacije odnosa u BiH i ubrzanja europskog puta. Dijelite li takvo mišljenje?
- Takav scenarij ne mogu isključiti... Ne mogu ni 100 posto tvrditi kako je tako, ali mnoge indicije upućuju na takvo što. Jer vidite u kojem se trenutku operacionalizira tim takozvanim non-paperom koji određeni krugovi iz BiH pripisuju slovenskom premijeru Janši. Za taj non-paper ne znamo gdje je nastao, kako je nastao, tko mu je autor, tko mu je pošiljatelj, komu je poslan. More je tu nepoznanica. Siguran sam kako nije riječ o slučajnosti. U svakom slučaju, to ne stvara dobro ozračje za hrvatski non-paper koji je jako dobra podloga da se EU dodatno angažira kako bi se ubrzalo europski put BiH i kako bi se stabilizirale političke prilike u BiH provedbom odluka, kako Ustavnog suda BiH tako i Europskog suda za ljudska prava.
Večernji list: Kakve su vaše procjene, možemo li ove godine dobiti status kandidata za Europsku uniju?
- Sve ovisi o tome hoće li bošnjačka strana konačno shvatiti kako je to toliko nužno Bosni i Hercegovini. Ako se budu ponašali kao do sada, nisam preveliki optimist. Trebaju shvatiti kako je krajnje vrijeme da se sjedne za stol i da se naprave iskoraci, prije svega, u izbornom zakonodavstvu BiH, kako bi konačno i hrvatski narod, kao i druga dva naroda imao pravo te mogućnost birati svoje predstavnike, kako u domove naroda tako i u Predsjedništvo BiH, ali jednako tako da se omogući svima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda da se imaju pravo kandidirati za svaku poziciju. To su rješenja koja se jednostavno međusobno ne isključuju. Ako postoji politička volja, možemo napraviti ključne iskorake ove godine i dobiti status vjerodostojnog kandidata za EU. Međutim, ako ne bude tako, onda nas očekuje vrlo neizvjesna budućnost. Želim biti optimist, jednostavno će ljudi konačno morati shvatiti kako nam je zajednički cilj napraviti iskorake naprijed, a nikako se vraćati natrag.•
