Idejni tvorac BEPO-a (Bioenergija, Ekoindustrija, Poduzetništvo, Okoliš) Ante Zloić u intervjuu za Večernji list govori o važnosti ovog projekta koji je nedavno ponovno aktualiziran. Riječ je o projektu koji predviđa gospodarski oporavak čitave doline Neretve, uz otvaranje i do 3000 novih radnih mjesta, piše Večernji list BiH. Zamišljen je kao veliki poslovni park koji bi se prostirao na području dviju država, pa tako u čak dvije tisuće hektara površine obuhvaća općinu Ljubuški u BiH te Općinu Pojezerje i Kulu Norinsku u Hrvatskoj, a neizravno uključuje sva područja u okolici s obzirom da mu je osnovni cilj pokretanje održivog gospodarskog razvoja sveukupne gravitirajuće regije u radijusu od 50 kilometara. Ono po čemu je poseban jest ideja u kojoj se objedinjuju četiri važna sektora, čija prva slova čine i naziv projekta: Bioenergetski, Ekoindustrija, Poduzetništvo i Okoliš. Ovakvim futurističkim projektom, kako su ga već nazivali, iskoristili bi se maksimalno svi gospodarski, prometni, ali i turistički potencijali na području južne Dalmacije, BiH, a u prometnom smislu i oni istočne Slavonije preko luke Vukovar, koja predstavlja važno prometno čvorište u Koridoru Vc te značajnu poveznicu luke Ploče i sjevernog dijela Europe. Ovakvom značajnom ulogom iskoristio bi se potencijal ovih dviju hrvatskih luka koje bi u ovoj ulozi činile posebnu poveznicu važnog prometnog koridora koji bi skratio put, a ujedno bi imale veliki doprinos u valoriziranju juga Dalmacije i istoka Slavonije.
Što je s projektom BEPO, koji bi trebao oživjeti velik dio Hercegovine i Dalmacije?
- Projekt, koji je prezentiran prije tri godine prvi put u Ljubuškom, zapravo je zaživio na svoj način. Ne izravno da bi bio prepoznatljiv možda u poslovnoj zoni Zvirići u Ljubuškom, ali je zaživio u svom širem smislu, na način da su se potencijali Luke Ploče, Vukovara, kao i potencijali Željeznica Federacije BiH praktično već uključili u taj projekt. Projekt je zaživio i na način da je hrvatska politika prepoznala projekt, da se on promovira preko nekoliko geostrateških teza, pa je to prepoznatljivo kao izraz Jadran - Baltik, pa kao inicijativa triju mora koju promovira predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i, naravno, vide se pojačane investicije svih strateških investitora upravo u potencijale Luke Ploče.
Da projekt zaživi u svom pravom i punom smislu, što bi to značilo za BiH i RH?
- Za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu bi značilo da su oni odjednom uključeni u velike makroekonomske puteve svijeta. Koliko god to čudno zvučalo, stvarno imamo tu sreću da se nalazimo možda na najvažnijoj geoekonomskoj točki prometnih aktivnosti diljem svijeta i da je Ljubuški, tim svojim prostorom koji zauzima, praktično ishodište svega toga. Projekt ili koridor o kojem se priča gospodarskog razvoja zapravo je u prometnom smislu produžetak Sueskog kanala. To će vrijeme pokazati, zapravo povijest je to već i pokazala, a zašto jedno dugo vrijeme to nitko nije prepoznao, ostaje mali misterij.
Zaživljavanje BEPO-a bi otvorilo nova radnja mjesta. O kojem broju radnih mjesta govorimo?
- Otvorilo bi jako puno radnih mjesta. Mi smo računali, samo u ovoj zoni njegovog južnog ishodišta, koji podrazumijeva poduzetničku zonu Zvirići i dio poduzetničke zone Nova sela u Hrvatskoj, bilo bi otvoreno oko 3000 novih radnih mjesta.
To bi značilo da na području općine Ljubuški i Grada Metkovića ne bi bilo nezaposlenih?
- Ne bi bilo nezaposlenih, a važno je istaknuti i o kakvim se tu radnim mjestima radi. To su radna mjesta koja uključuju kompletno sav ljudski potencijal ove regije. Od visoko obrazovanih kadrova, doktora znanosti, do specijalističkih radnih mjesta i uključuju sve potencijale ruralnog razvoja. Svaki poljoprivrednik bi znao zašto proizvodi nešto i gdje će se to plasirati po Europskim cijenama.
Projekt je dva puta predstavljen na Akademiji u Zagrebu. U zadnje vrijeme se malo više potencira u odnosu na dvije godine zatišja. Je li to znak da bi se konačno moglo nešto konkretno vidjeti?
- Hrvatska akademija znanosti je, od prvog trenutka kada je projekt inicijalno predstavljen, stala iza njega i odlučna je u tome nastaviti. Zašto? Nama je trebalo mišljenje i podrška znanosti kako bi se razbile neke političke prepreke na koje ovaj projekt iz svojih razloga nailazi. Moramo biti svjesni da je konkurentnost u velikim poduzetničkim projektima praktično na prvom mjestu i ako konkurirate u nečijem lovištu, on se brani svim silama, pa i političkim kako bi vam onemogućio razvoj. Ako se neke velike politike opiru njegovom razvoju, to je još jedan dokaz da projekt ima veliki međunarodni značaj.
O kojim politikama govorite?
- Mislim da bi se politika BiH i Hrvatske vezano uz ovaj projekt vrlo lako pomirila. Međutim, radi se o tome koji će veliki strateški partner iz inozemstva tu doći. Hoće li to biti partner iz Europske unije, SAD-a ili Kine. To je ono što sada treba riješiti.
