Nakon što su iz tiska izašla “Sabrana djela fra Dominika Mandića”, završim znanstvenim simpozijem, te objavom zbornika radova, samo smo se djelomično odužili, vjerujem na najbolji način, usudio bih se reći, najzaslužnijem franjevcu u povijesti, rekao je Robert Jolić na otvaranju znanstvenog simpozija u čast ovog hercegovačkog franjevca koji je jučer započeo u Mostaru, a prigodom 40. obljetnice smrti svećenika, pisca, dobrotvora... Oko tridesetak znanstvenika pokušalo je svojim radovima osvijetliti rad i djelo ovo svećenika rođenog Širokobriježanina, a čije je djelovanje nastavljeno u Italiji i Americi gdje je i umro.

Ugledni znanstvenici

Svoje viđenje rada i života čovjeka, koji je iza sebe ostavio oko 35 tisuća stranica svoga znanstvenog rada, 30 knjiga te oko 200 rasprava, dalo je mnoštvo znanstvenih uglednika: Robert Jolić, Ante Čuvalo, Marko Karamatić, Vicko Kapitanović, Josip Sopta, Marjan Vogrin, Marinko Šakota, Ante Marić, Miroslav Akmadža, Juraj Batelja, Zlatko Matijević, Massimiliano Valente, Ivica Šarac, Tomislav Jonjić, Mario Jareb, Ivo Lučić, Velimir Blažević, Ivo Banac, Tomislav Đonlić, Zoran Grijak, Jure Krišto, Zlatko Hasanbegović, Andrijana Barišić i Jadranka Neralić. Prvi dio simpozija posvećen je temi “Mandić- franjevac i svećenik”

Osobno mi je poznat

-Vjerujem da vas većina nikada nije vidjela pokojnog Dominika. Ja sam ga podšišavao i često s njim razgovarao. Sjećam se njegovih desetak dlaka koje sam morao odrezati, ali tako da mu prekriva cijelu glavu, rekao je Ante Čuvalo, čovjek koji je s ovih prostora došao u Ameriku, a kojeg je Dominik uputio da studira povijest, i poslušao je. Redale su se priče o liječniku Mandiću, iz kojih se moglo iščitati da je uvijek nalazio i načina i dovoljno novaca da pomogne ljudima, posebice onima koji su stizali iz Hercegovine. U drugom dijelu govorilo se o Mandićevom društvenom radu. Na kraju izlaganja, predstavljena je poštanska marka nominalne vrijednosti 1,10 KM, koju je dizajnirao Marin Musa. Danas se simpozij nastavlja u rodnom mjestu velikog franjevca, gdje je i ostavio najdublji pečat.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura