Znanstvenici iz cijelog svijeta u srijedu predstavljaju prve povijesne snimke crne rupe, a to postignuće omogućuje globalna teleskopska mreža u projektu koji će biti ispit za opću teoriju relativnosti Alberta Einsteina.
Crne rupe su fenomenalno gusti nebeski entiteti s gravitacijskim poljima toliko snažnima da iz njih ne može izbiti nikakva materija niti svjetlo i iz tog razloga izvanredno je teško promatrati ih unatoč njihovoj golemoj masi.
Istodobne konferencije za novinare zakazane su u Washingtonu, Bruxellesu, Santiagu, Šangaju, Taipeiju i Tokiju kako bi se objavili "povijesni rezultati" projekta Event Horizon Telescope (EHT) započetog 2012., a riječ je o globalnoj teleskopskoj mreži koja omogućuje izravno promatranje ruba crne rupe. Horizont događaja crne rupe je sferična površina koja označava granice crne rupe. To je točka bez povratka iza koje sve - zvijezde, planeti, plin, prašina i svi oblici elektromagentskog zračenja, nepovratno nestaju.
Projekt EHT cilja dvije supermasivne crne rupe u središtu različitih galaksija. Konferencija za novinare u Washingtonu koju je sazvala Američka nacionalna znanstvena zaklada (U.S. National Science Foundation) zakazana je za 9 sati po mjesnom, odnosno u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu i na njoj će sudjelovati astrofizičar Sheperd Doeleman, ravnatelj projekta Event Horizon Telescope u Centru za astrofiziku, Harvard & Smithsonian.
Istraživanje je zapravo testiranje teorije opće relativnosti koju je 1915. postavio fizičar Albert Enistein kako bi objasnio gravitacijske zakone i njihovu povezanost s drugim prirodnim silama. Einsteinova teorija omogućuje predviđanje veličine i oblika crne rupe. Ako se njegova predviđanja pokažu pogrešnima, teoriju će valjati preispitati.
Jedna od supermasivnih crnih rupa je Sagittarius A* (Strijelac A*) - koji se nalazi u središtu naše galaksije Mliječne staze. Njezina masa je 4 milijuna puta mase našeg Sunca i smještena je 26.000 svjetlosnih godina od Zemlje. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlo prevali u godini - 9.5 bilijuna kilometra. Druga supermasivna crna rupa - M87 - u središtu je susjedne galaksije Virgo A.
Njezina je masa 3,5 milijarde Sunčeve mase, a nalazi se 54 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Crne rupe različitih su veličina, a formiraju se pri kolapsu masivnih zvijezda na kraju njihova životnog ciklusa.
