Europski vojnici počeli su stizati na Grenland samo nekoliko sati nakon što su pregovori SAD-a, Danske i Grenlanda u Washingtonu propali zbog velikih neslaganja oko sudbine tog mineralima bogatog arktičkog otoka. Danski šef diplomacije nazvao je to 'temeljnim neslaganjem'. Francuska, Švedska, Njemačka i Norveška objavile su u srijedu slanje vojnog osoblja u Nuuk radi izviđačke misije. Njemačka je naglasila da je cilj istražiti sigurnosne opcije zbog ruskih i kineskih prijetnji na Arktiku, a Macron je najavio slanje dodatnih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga. Nizozemska i Estonija također su se priključile vježbi.
Vojni analitičar dr. sc. Marinko Ogorec, profesor na Veleučilištu u Velikoj Gorici kaže za Večernji list da mu je slanje vojnika vrlo nejasno. "Koja je zadaća kontingenata, što bi oni tamo trebali raditi, koje su im zadaće, kratko rečeno: Zašto ih tamo šalju? Jesu li spremni da se sukobe sa Sjedinjenim Američkim Državama? Nisu to situacije koje su u potpunosti jasne. Kada vi šaljete neki vojni kontingent vi demonstrirate vojnu silu. Na koji će način oni demonstrirati vojnu silu. Prema kome? Prema svom najvećem savezniku?", pita se naš stručnjak.
Donald Trump je više puta izjavio da SAD mora preuzeti Grenland, jer je to ključno za američku sigurnost. Tvrdi da Danska nije sposobna obraniti otok od moguće ruske ili kineske okupacije.
Vrlo je teško procjenjivati što će se dalje događati, kazao je sugovornik za Večernji list. "Trump je u svemu ovome što se događa i kako se ponaša dosta predvidljiv. Ponaša se kao menadžer, jer on i nije političar i on doslovno funkcionira u kontekstu i kodu menadžera. Kaže meni treba Grenland. Točka. Ja ću njega uzeti na bilo koji način, ili ću ga kupiti ili ću ga uzeti", kaže.
U međunarodnim relacijama kaže Ogorec, to se potpuno drugačije shvaća. "On smatra da Grenland treba biti sastavni dio SAD-a ne samo zbog toga što je to strateški važan prostor SAD-a i njihove nacionalne sigurnosti, što u određenoj konotaciji drži vodu, nego zbog toga što Grenland ima izuzetno velike resurse koji dosad nisu korišteni. Vidimo da sada dolazi do otapanja ledenog pokrivača a do sada eksploatacija tih resursa nije bila isplativa. Sada očito postaje isplativa. Trump vrlo jasno kaže što će napraviti i vidimo da Trump to i radi", naglašava naš sugovornik.
Rusija smatra da su napetosti na Arktiku izrazito zabrinjavajuće. Prema ruskom veleposlanstvu u Belgiji, NATO ubrzano militarizira Sjever pod lažnim izgovorom prijetnje od Rusije i Kine. Moskva ističe da želi mir i suradnju, ali da Zapad nije spreman na konstruktivan dijalog.
Puno je toga što mi još ne znamo, smatra Ogorec. "Puno toga je dogovoreno na sastanku Trumpa i Putina na Aljasci. Upravo je summit na Aljasci puno toga definirao. Naravno mi još ne znamo što su oni dogovorili. Mislim da je tu nekakav deal postignut. Taj summit nije bez razloga bio tamo. Svaki takav susret nosi sa sobom da tako kažemo i protokolarnu, ali i simboličnu notu. Sada već vidimo kakva je to nota. U pitanju je Sjeverni pol. Za sada Rusija i SAD graniče upravo na tom sjevernom krugu. SAD bi htjele Grenland, Rusija vjerojatno ostatak. Rusija je već jednim velikim dijelom preuzela Arktik iz istog razloga iz kojeg SAD žele Grenland, ispod su ogromne rezerve nafte. To je recimo jedan cilj. Drugi pokazatelj možda, kažem hipotetski, otapanjem leda stvara se mogućnost jednog razmjernog kratkog puta, najkraćeg puta između SAD-a i Kine i Japana uz Sjeverno ledeno more. To Sjeverno ledeno more postaje vrlo bitna komunikacijska ruta koja se sada već može eksploatirati. Može se eksploatirati s konvojima uz pomoć ledolomaca, a ledolomce uglavnom imaju Rusi. Je li i to dio dogovora? Ima tu jako puno nejasnih situacija koje će vrlo brzo doći na vidjelo", mišljenja je Ogorec.
Na pitanje što trenutačna situacija znači za Ukrajinu, Ogorec kaže da situacija nije baš optimistična.
"Mislim da bi sve to moglo biti zvono za uzbunu i predsjedniku Zelenskom i njegovoj administraciji. Ovo je sada jasna slika nekog dogovora. Jasna slika da je odnos velikih sila prema međunarodnom pravu vrlo upitna i razmatraju ga isključivo u kontekstu vlastitih strateških interesa. Stvari se preslaguju drugačije nego što bi trebalo prema međunarodnom pravu. Za Ukrajinu to nije baš optimistična situacija", kaže.
Ogorec također smatra da je Europa na prekretnici, te da se u potpunosti oslonila na Sjedinjene Američke Države.
"Sve počinje iz strukture sadašnjeg NATO-a. U sadašnje vrijeme NATO SAD-u više nije potreban. No s druge strane NATO-u su SAD itekako važne i potrebne. Europa se potpuno oslonila na SAD i da oni izađu iz tog sporazuma, ako jednostavno prepusti NATO samome sebi, mislim da bi došlo do raspada za te strukture iz razloga što SAD daje i satelitsku potporu, obavještajnu potporu, daje i potporu navođenja dalekometnih sustava... i sve bi to ostalo u određenom vakuumu. Europa nema svojih vojnih satelita koji bi mogli zamijeniti američke. I tu priča završava oko suvremenog ratovanja ", kazao je Ogorec.
Velike se promjene događaju na međunarodnoj sceni. Ogorec kaže da je ovo početak promjena.
"Sporazum na Jalti je gotova priča. Što je 1945. iznjedrila je gotovo. Sada su novi igrači na sceni. Međunarodna zajednica se preslaguje po novim segmentima. Vodeće sile trenutačno su SAD kao nova-stara sila, Rusija koja se vratila na međunarodnu scenu nakon raspada Sovjetskog Saveza kao vrlo bitna, i tu je izuzetno bitna i moćna Kina. Među velikom trojicom gura se i četvrti igrač, a to je Indija. Hoće li se to presložiti u kontekstu njihovih geostrateških interesa, odgovor je vjerojatno da, gdje će svatko pokušati međusobno izraziti svoje strateške i nacionalne interese. Svijet će biti podijeljen na nove sfere međusobnih odnosa", kazao je Ogorec.
Često čujemo zveckanje nuklearnim oružjem. Upotreba nuklearnog oružja, ako bi do toga došlo znači kraj, što je svakome tko razumije tu problematiku jasno, kaže naš vojni stručnjak.
Trump je nedavno izjavio da će SAD nastaviti testirati nuklearno oružje, bez jasnog odgovora hoće li se vratiti na stare podzemne testove. Samo par sati kasnije Putin je objavio uspješan test Posejdona – ogromnog nuklearnog torpeda s dometom preko 9650 km. Ako Novi START istekne 5. veljače 2026. bez nasljednika, dvije najveće nuklearne sile (koje zajedno drže oko 87% svjetskog arsenala) prvi put u više od pola stoljeća neće imati nikakva ograničenja što stručnjaci vide kao ozbiljan rizik od nove utrke u naoružanju i nesreća.
Ogorec kaže da je jedna činjenica bitna kod zemalja s nuklearnim oružjem. "Ako bi se zemlja koja ima nuklearno oružje dovela u takvu poziciju da je ugrožen njezin egzistencijalni opstanak, njezina suverenost, teritorijalna struktura ona bi ga upotrijebila. To vrijedi i za SAD, i za Rusiju i Kinu i za ostale zemlje koje imaju takvo oružje", kaže.
"Ruski mentalni sklop mi je dobro poznat, kaže Ogorec. "U tom kontekstu, oni doslovne razmišljaju: 'Ako nema velike majčice Rusije, onda ne treba biti ni svijeta'. To ne misli samo Putin i njegova administracija, to misli i svaki ruski mužik u Sibiru. Mislim da nisu daleko niti ostale velike sile od takvog načina razmišljanja", zaključio je vojni analitičar.
Ruski predsjednik Putin izjavio je u četvrtak da se međunarodna situacija pogoršala i da svijet postaje sve opasniji, ali ništa konketno nije reko o situaciji u Venezueli, Iranu i Grenlandu. "Situacija na međunarodnoj sceni sve se pogoršava - mislim da se nitko ne bi s tim prepirao - dugogodišnji sukobi se intenziviraju, a pojavljuju se i nova ozbiljna žarišta“, rekao je Putin s osmijehom. U govoru novim veleposlanicima koji su predali svoje vjerodajnice u Kremlju, što je bio njegov prvi javni govor o pitanjima vanjske politike ove godine, Putin nije izričito spomenuo Sjedinjene Države ili Trumpa. "Čujemo monolog onih koji, po pravu sile, smatraju dopuštenim diktirati svoju volju, držati predavanja drugima i izdavati naredbe", dodao je. Pozvao je na raspravu o ruskim prijedlozima za novu sigurnosnu arhitekturu u Europi. "Nadamo se da će prepoznavanje ove potrebe doći prije ili kasnije. Do tada će Rusija nastaviti dosljedno slijediti svoje ciljeve", kazao je.
Otvori KEKS Pay
