U njemačkom parlamentu (Bundestagu) došlo je do žestokog verbalnog okršaja između njemačkog kancelara Friedricha Merza i zastupnika desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

Tijekom govora u kojem se dotaknuo ruske agresije, Merz je istaknuo kako se "Ukrajina već više od četiri godine brani i bori za svoju slobodu". Na tu su se izjavu zastupnici AfD-a u sabornici glasno nasmijali, što je izazvalo oštru i trenutnu reakciju njemačkog kancelara s govornice.

"To je jasan znak, dame i gospodo. Vi se tome smijete, smijete se sudbini milijuna ljudi u Ukrajini, a onda putujete u Moskvu na domjenke na kojima se pije šampanjac", poručio im je vidno uzrujani Merz, izravno prozvavši desničarsku oporbu zbog njihovih bliskih i čestih veza s režimom Vladimira Putina, piše Index.

Merz: "Ukraine has been defending its freedom for more than 4 years."

(AfD members laughing)

Merz: "That’s telling sign, ladies and gentlemen. They laugh about it, they laugh about fate of millions of people in Ukraine and they travel to Moscow for their champagne receptions." pic.twitter.com/obvgsZdAJK

— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) June 11, 2026

Tko je AfD i kako stoje u anketama?

Alternativa za Njemačku (AfD) krajnje je desna i populistička stranka osnovana 2013. godine, koja se snažno protivi masovnoj imigraciji, zelenim politikama i europskim integracijama, dok u vanjskoj politici kontinuirano zagovara ukidanje sankcija Rusiji i obustavu slanja vojne pomoći Kijevu.

Prema najnovijim anketama javnog mnijenja objavljenima ovog tjedna, AfD uvjerljivo vodi na nacionalnoj razini s 29 posto podrške birač. Druga je Merzova vladajuće koalicije desnog centra s 21%, dok su stranke lijevog centra u znatnom zaostatku.

Četiri godine brutalnog rata i stotine tisuća žrtava

Okršaj u Bundestagu dogodio se u trenutku kada ruska invazija na Ukrajinu, koju je Moskva ničim izazvana pokrenula u veljači 2022. godine, ušla u petu godinu. Ovaj najveći kopneni sukob u Europi od Drugog svjetskog rata dosad je odnio stotine tisuća života.

Procjene zapadnih obavještajnih službi i neovisnih promatrača govore o više od 200.000 poginulih i ranjenih vojnika s obje strane, dok je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) potvrdio smrt više od 11.000 civila, uz napomenu da su stvarne brojke žrtava vjerojatno znatno više.

Rat je doveo i do nezapamćenih razaranja kritične, energetske i civilne infrastrukture diljem Ukrajine. Milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoje domove, stvorivši najveću izbjegličku krizu na europskom kontinentu u ovom stoljeću, dok se materijalna šteta i troškovi buduće obnove zemlje već sada procjenjuju na više od 450 milijardi dolara.

Od 1. srpnja stižu velike promjene za vozače u Hrvatskoj, donosimo sve najvažnije detalje