Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova upozorio je da Rusija pod vodstvom Vladimira Putina vodi hibridni rat koji Europu neumoljivo gura prema katastrofalnom sukobu, koji je nazvao "trenutkom Pearl Harboura". Landsbergis, koji je u studenom odstupio s dužnosti, kritizirao je NATO zbog nedostatka odgovora na sve učestalije ruske provokacije, uključujući upade borbenih zrakoplova i rojeve dronova iznad teritorija članica saveza. Niz incidenata, uključujući probijanje estonskog zračnog prostora ruskim borbenim zrakoplovima MiG-31 i upade dronova iznad Poljske, izazvao je zabrinutost među europskim čelnicima. Ovi potezi, prema Landsbergisu, dio su Kremljeve strategije "rata u sjeni", čiji je cilj testiranje odlučnosti NATO-a i ispitivanje granica njegovih crvenih linija. Upad dronova u Poljsku aktivirao je Članak 4 NATO-ova ugovora, koji zahtijeva hitne konzultacije među članicama, dok su NATO-ovi zrakoplovi bili prisiljeni intervenirati u prvom izravnom vojnom sukobu s Moskvom, piše The Telegraph.
"Prihvaćamo li stvarnost da smo možda već u ratu ili još uvijek vjerujemo da imamo kontrolu?“ upitao je Landsbergis u izjavi za medije. "Dopuštanje sve veće eskalacije bez pravih odgovora vodi nas prema danu kada će eskalacija biti toliko očita da će probuditi Zapad, ali možda prekasno", kazao je. Landsbergis, čija zemlja leži na istočnom krilu NATO-a i osjetljiva je na rusku prijetnju od početka invazije na Ukrajinu 2022., optužio je savez za nedostatak strateškog djelovanja. U sarkastičnoj objavi na platformi X, bivši ministar je istaknuo: "Utješno je pomisliti da ćemo, kada se ispale prvi hici Trećeg svjetskog rata, moći reći da smo učinili sve da zaštitimo ruski novac". Njegove riječi ciljale su na oklijevanje Zapada u konfiskaciji zamrznute ruske imovine za podršku Ukrajini.
On smatra da uporaba termina poput "hibridni rat" ili "siva zona" zamagljuje ozbiljnost situacije. "Ovo su vojne operacije s jasnim ciljevima, dio šire strategije protiv Zapada", rekao je, pozivajući na odlučniji odgovor. Landsbergis upozorava da daljnje ruske provokacije riskiraju aktiviranje Članka 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na sve. "Ako dođe do toga, već će biti prekasno", rekao je, naglašavajući da bi takav razvoj događaja doveo do izravnog rata s Rusijom.
Kao odgovor na prijetnje, NATO je pokrenuo operaciju Eastern Sentry, pojačavajući zračne patrole duž istočne granice, dok Europa planira financiranje "zida od dronova" za zaštitu zračnog prostora. Međutim, Landsbergis smatra da savezu nedostaju jasne crvene linije. Predložio je da NATO javno upozori Rusiju da bi daljnji prekršaji mogli rezultirati isporukom dugometnog oružja, poput njemačkih raketa Taurus ili američkih Tomahawka, Ukrajini, što bi omogućilo Kijevu da gađa ruske vojne ciljeve.
Reakcije unutar Europe pokazuju nesklad u percepciji prijetnje. Dok danska premijerka Mette Frederiksen upozorava da je ovo 'najopasnije vrijeme' od Drugog svjetskog rata nakon preleta dronova iznad danskih zračnih luka, njemački ministar obrane Boris Pistorius poziva na suzdržanost kako bi se izbjegla 'ruska zamka eskalacije'. Landsbergis upozorava da pasivnost samo ohrabruje Putina. "Umjesto da se pitamo hoćemo li započeti Treći svjetski rat, trebali bismo se pitati hoćemo li ga zaustaviti", zaključio je Landsbergis. Njegovo upozorenje odjekuje dok Europa balansira između diplomatske opreznosti i potrebe za odlučnim odgovorom na sve agresivnije poteze Rusije.
Otvori KEKS Pay
