John D. "Jay" Rockefeller IV., potomak jedne od najpoznatijih i najbogatijih američkih obitelji, koji se tijekom tri desetljeća u američkom Senatu zalagao za proširenje zdravstvene skrbi za siromašne i oštro kritizirao postupanje predsjednika Georgea W. Busha tijekom rata u Iraku, preminuo je u petak u svom domu u Washingtonu. Imao je 89 godina. Njegova obitelj nije objavila uzrok smrti, prenosi dnevnik.hr.
Rockefeller, visoki i samozatajni demokrat liberalnih stavova, prvi je put izabran u Senat 1984. godine. Tijekom pet šestogodišnjih mandata predstavljao je saveznu državu Zapadnu Virginiju, nakon što je prethodno odradio dva mandata kao guverner te siromašne savezne države poznate po rudnicima ugljena.
Godine 2002. Rockefeller je glasao za prijedlog republikanskog predsjednika Georgea W. Busha kojim je odobren rat u Iraku, započet američkom invazijom 2003. godine. Kasnije je izrazio žaljenje zbog te odluke te je, kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove, optužio Busha da je zemlju uveo u rat na temelju "lažnih pretpostavki".
Bio je praunuk naftnog magnata Johna D. Rockefellera i pripadnik obitelji koja je izgradila političku dinastiju, a među čijim je članovima bio i njegov stric Nelson Rockefeller, nekadašnji guverner New Yorka.
Jay Rockefeller rođen je u New Yorku, a njegov je život krenuo drugim smjerom nakon što je diplomirao na Harvardu i od 1964. do 1966. sudjelovao u programu društveno korisnog rada u siromašnim ruralnim područjima Zapadne Virginije.
Nakon ulaska u politiku zalagao se za veću dostupnost zdravstvene skrbi, borbu protiv siromaštva, zdravstvene pogodnosti za rudare i pomoć ratnim veteranima.
Kao senator sudjelovao je u oblikovanju programa uspostavljenog 1997. godine, kojim američka savezna vlada pomaže saveznim državama u osiguravanju zdravstvenog osiguranja za milijune djece koja ga nemaju.
Rockefeller je podržavao neuspjeli prijedlog demokratskog predsjednika Billa Clintona iz 1990-ih o gotovo univerzalnom zdravstvenom osiguranju, a potom se snažno zalagao za reformu zdravstvenog sustava predsjednika Baracka Obame, koja je usvojena 2010. godine.
Tijekom rasprave o Obaminoj reformi neuspješno je pokušao progurati prijedlog prema kojem bi savezna vlada stanovništvu ponudila javni program zdravstvenog osiguranja, uz postojeće programe za siromašne i starije osobe, kao alternativu privatnim osiguranjima koja su mogla biti skupa i nedostupna mnogima.
"Zalaganje za one kojima je pomoć najpotrebnija bilo je moj životni poziv i nikada se neću prestati boriti kako bih nešto promijenio za ljude koji mi toliko znače", izjavio je Rockefeller 2013. godine, kada je u dobi od 75 godina objavio da se neće kandidirati za šesti mandat u Senatu.
Prije invazije na Irak Bushova administracija opravdavala je rat obavještajnim podacima prema kojima je Irak navodno posjedovao arsenal oružja za masovno uništenje, za koje se poslije pokazalo da ne postoji. Također je tvrdila da postoje veze između iračkog vodstva i terorističke mreže Al-Kaide, odgovorne za napade na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine.
"Da sam tada znao ono što znam danas, glasao bih protiv", izjavio je Rockefeller 2004. godine, govoreći o odluci iz 2002. kojom je odobren rat. "Mislim da su obavještajni podaci bili oblikovani. Mislim da je i njihovo tumačenje bilo oblikovano. Imali smo predsjednika za kojeg sada znamo da je bio odlučan krenuti u rat", dodao je.
U izvješću senatskog Odbora za obavještajne poslove iz 2008. godine, kada je Rockefeller bio njegov predsjednik, navedeno je da su Bush, potpredsjednik Dick Cheney i drugi visoki dužnosnici preuveličavali obavještajne nalaze i zanemarivali neslaganja unutar američkih obavještajnih službi o iračkom oružju i navodnim vezama s Al-Kaidom.
Izvješće je odbacilo predratne tvrdnje Busha i Cheneyja da bi Irak mogao Al-Kaidi predati oružje za masovno uništenje.
"Predstavljati američkoj javnosti da su njih dvoje imali operativno partnerstvo i predstavljali jedinstvenu, nerazdvojivu prijetnju bilo je u osnovi obmanjujuće i odvelo je zemlju u rat na temelju lažnih pretpostavki", izjavio je Rockefeller prilikom objave izvješća.
Tijekom svoje senatorske karijere predsjedao je i odborima za trgovinu, znanost i promet te za pitanja ratnih veterana.
Rockefeller je rođen 18. lipnja 1937. godine, nekoliko tjedana nakon smrti svojeg pradjeda, koji je svojedobno bio najbogatiji čovjek u Americi.
Prezime Rockefeller sa sobom je nosilo velika očekivanja. Njegov otac bio je poznati filantrop, a stric Nelson obnašao je dužnosti američkog potpredsjednika i guvernera New Yorka. Njegov stric David Rockefeller bio je na čelu banke Chase Manhattan, dok je drugi stric, Winthrop Rockefeller, bio guverner Arkansasa.
U zakonodavno tijelo Zapadne Virginije izabran je 1966. godine, prije nego što je navršio 30 godina, a dvije godine poslije postao je državni tajnik te savezne države. Godine 1972. neuspješno se kandidirao za guvernera, nakon čega je bio predsjednik jednog fakulteta, a 1976. godine izabran je za guvernera Zapadne Virginije.
Rockefeller, koji je postao jedan od najbogatijih članova američkog Kongresa, uložio je milijune dolara vlastitog novca u uspješnu kampanju za Senat 1984. godine.
Rockefeller je uglavnom podržavao industriju ugljena i čelika u svojoj saveznoj državi, no 2012. godine izazvao je nezadovoljstvo čelnika rudarskih kompanija kada se suprotstavio republikanskim pokušajima sprječavanja regulacije emisija iz termoelektrana na ugljen.
Bio je u braku sa Sharon Percy Rockefeller, direktoricom javne televizije, s kojom je imao četvero djece, navodi dnevnik.hr.
Otvori KEKS Pay
