Ljeto je vrijeme za plažu. A za mnoge ljude to uključuje i skupljanje blaga s plaže. Prekrasna školjka, polirani kamen ili zanimljiv komad naplavljenog drveta često se nose kući kao suveniri. Ali to nije uvijek dopušteno. Oni koji se jednostavno posluže stvarima na plaži mogu se naći u većim problemima nego što misle, piše njemački portal za kazne. Fenix-magazin objašnjava kada možete očekivati kazne ili penale.
Je li dopušteno sakupljati blago s plaže u Njemačkoj?
Je li dopušteno sakupljati blago s plaže u Njemačkoj? Na njemačkim plažama Sjevernog i Baltičkog mora općenito se primjenjuje prilično opušteno načelo. Takozvano “pravilo malog buketa” prema Saveznom zakonu o zaštiti prirode (BNatSchG) omogućuje vam da ponesete male količine prirodnih predmeta poput školjki, malog kamenja, naplavljenog drveta ili pijeska za vlastitu privatnu upotrebu.
Skupljanje malih količina jantara također je dopušteno u privatne svrhe. Međutim, pazite da ga ne zamijenite s bijelim fosforom iz streljiva iz Drugog svjetskog rata! On se može spontano zapaliti na temperaturama niskim i do 34°C i doslovno vam progorjeti džep!
Međutim, u Njemačkoj postoje i neke zabrane kojih se treba pridržavati prilikom sakupljanja nalaza s plaže:
U prirodnim rezervatima i nacionalnim parkovima, koji uključuju, na primjer, veliki dio njemačkog Waddenskog mora, postoji apsolutna zabrana uzimanja bilo kakvih nalaza s plaže.
Obalne zaštitne strukture poput nasipa, lukobrana ili zaštićenih dina moraju ostati netaknute. Nije dopušteno uklanjati kamenje, šljunak ili pijesak s tih područja.
Sakupljanje većih količina nalaza s plaže, npr. u kantama ili u vrećama, zabranjeno je bez službenog odobrenja. To se posebno odnosi na komercijalne svrhe, na primjer, ako namjeravate prodavati školjke.
Uzimanje živih životinja, npr. živih dagnji, puževa ili rakova, strogo je zabranjeno.
Ako je dotična vrsta zaštićena, ne smiju se sakupljati ni mali komadići poput školjki, perja ili kostiju.
Povijesni predmeti, kao što su… Predmeti poput starih krhotina keramike ili kovanica moraju se prijaviti nadležnom državnom uredu za očuvanje povijesnih spomenika.
Predmeti veće vrijednosti preko 10 € (npr. nakit, elektronika ili plutajući otpad iz brodskih kontejnera) moraju se predati policiji ili lokalnom uredu za izgubljeno i nađeno. Ako se vlasnik ne javi u roku od šest mjeseci, predmet zakonski pripada pronalazaču.
Skupljanje zabranjenih predmeta s plaže: Koje se kazne izriču?
Ako zanemarite zabrane sakupljanja nalaza s plaže, općenito kršite barem jedan specifičan zakon – a to određuje kazne koje možete očekivati:
- Zakon o zaštiti prirode (Savezni zakon o zaštiti prirode ili Državni zakon o zaštiti prirode): ovisno o državi i opsegu prekršaja, kazne se kreću od 50 do 50.000 eura
- Zakon o zaštiti obale/zaštiti nasipa: ovisno o saveznoj zemlji, kazne mogu doseći i do 50.000 eura
- Zakon o zaštiti vrsta: kazne mogu doseći i do 50.000 eura, ili u težim slučajevima, zatvor ili novčana kazna
- Kazneni zakon (za pronevjeru vrijednih nalaza): novčana kazna ili zatvor
- Zakon o zaštiti spomenika: ovisno o saveznoj zemlji, kazne mogu doseći i do 500.000 eura
Savjet: Umjesto sakupljanja nalaza s plaže i potencijalno visoke novčane kazne, može biti jednako zabavno jednostavno fotografirati prekrasne nalaze. To je savršeno legalno. Također možete voditi bilježnicu i zapisivati kada i gdje ste pronašli nalaz i što je bilo posebno lijepo ili zanimljivo u vezi s njim. Ovo je posebno korisno za djecu, jer ih uči da budu oduševljena prirodom, a istovremeno je poštuju.
Pravila za inozemstvo
Iako se u Njemačkoj tolerira skupljanje malih količina pijeska ili školjki izvan prirodnih rezervata, u inozemstvu biste trebali biti oprezni. Mnoge zemlje imaju mnogo strože propise od Njemačke.
Primjerice, većina zemalja EU ima strogu politiku nulte tolerancije kako bi zaštitila od erozije obale. Pijesak, kamenčići, a često i školjke, ne smiju se unositi iz zemalja poput Italije, Grčke ili Francuske. Za ilegalno skupljanje nalaza s plaže mogu se izreći kazne do četveroznamenkastih iznosa.
A oni koji uživaju u putovanjima u trope apsolutno bi trebali izbjegavati skupljanje (ili kupnju) prirodnih predmeta kao suvenira. Mnogi nalazi, poput koralja, puževa, školjki, sušenih morskih konjića ili perja, pripadaju globalno zaštićenim vrstama prema Washingtonskoj konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES). Najkasnije po povratku u državu, carinici će vam zaplijeniti suvenire i konfiscirati ih. Moguće su kazne do 50.000 eura, pišu njemački mediji.
Posebno biste trebali biti oprezni u zemljama s bogatom poviješću, posebno u Grčkoj, Egiptu i Turskoj. Čak i neupadljiv kamen može potjecati iz ruševine ili hrama te se stoga smatrati zaštićenom kulturnom baštinom. Samo uzimanje takvog nalaza nije manji prekršaj, već krijumčarenje kulturnih artefakata. U Turskoj se za to može predvidjeti kazna do 12 godina zatvora.
Otvori KEKS Pay
