Milijuni Europljana ovoga ljeta osvježenje će potražiti na plažama, jezerima i rijekama, a najnovije izvješće pokazuje da je većina kupališta sigurna za kupanje. Ipak, među europskim državama postoje velike razlike u kvaliteti vode, a neke zemlje izdvojile su se kao apsolutni lideri. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), analizirano je više od 22.000 kupališta u državama Europske unije te u Albaniji i Švicarskoj. Rezultati pokazuju da čak 96 posto kupališta zadovoljava minimalne standarde kvalitete vode, dok je njih 85 posto ocijenjeno najvišom ocjenom "izvrsno".
Među državama s najboljom kvalitetom vode za kupanje nalazi se i Hrvatska, koja je ostvarila izvrstan rezultat. Čak 95,2 posto hrvatskih kupališta dobilo je najvišu ocjenu, čime se Hrvatska našla među pet najboljih zemalja u Europi. Na samom vrhu nalazi se Cipar, gdje je 99,2 posto kupališta ocijenjeno izvrsnima. Slijede Bugarska s 97,9 posto, Grčka sa 97 posto, Austrija s 95,8 posto te Hrvatska s 95,2 posto.
S druge strane, najlošije rezultate ostvarile su Poljska, gdje je samo 58,1 posto kupališta dobilo najvišu ocjenu, Estonija s 61,5 posto, Mađarska sa 67 posto te Belgija sa 69,2 posto. Kvaliteta vode razlikuje se i ovisno o vrsti kupališta. Morska kupališta pokazala su najbolje rezultate, čak 88 posto njih ocijenjeno je izvrsnima. Slijede jezera sa 78 posto, dok su rijeke najslabije ocijenjene, s tek 47 posto lokacija koje su dobile najvišu ocjenu.
Glavni razlog slabije kvalitete vode u pojedinim područjima jest prisutnost bakterija poput E. coli i crijevnih enterokoka, koje u vode najčešće dospijevaju zbog izlijevanja kanalizacije ili ispiranja poljoprivrednih površina nakon obilnih kiša. Izvješće pokazuje da je kvaliteta europskih voda posljednjih desetljeća znatno poboljšana zahvaljujući ulaganjima u pročišćavanje otpadnih voda i strožim ekološkim standardima. Danas je samo 1,5 posto svih kupališta u Europskoj uniji ocijenjeno lošom kvalitetom vode. Istodobno, Europska komisija razmatra izmjene gotovo 20 godina stare Direktive o vodi za kupanje. Postojeća pravila prate samo dvije vrste bakterija, dok se potencijalno štetne tvari poput PFAS kemikalija i mikroplastike zasad ne analiziraju. Zbog klimatskih promjena, koje donose obilnije oborine i dulje sezone kupanja, očekuje se modernizacija sustava praćenja kvalitete voda.