Tijekom srpnja i kolovoza ove godine u Hrvatskoj su zabilježene tri osobe oboljele od zaraze virusom Zapadnog Nila, potvrdili su za 24sata iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Riječ je o uobičajenom obrascu pojavljivanja ove bolesti na našem području, s obzirom na to da je infekcija sezonskog karaktera i najizraženija tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni, u razdoblju najveće aktivnosti komaraca. Prema dosadašnjim podacima sustava zaraznih bolesti i Registra, najviše oboljelih u Hrvatskoj tradicionalno se bilježi u područjima istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske, uključujući Brodsko-posavsku, Zagrebačku, Varaždinsku, Karlovačku te Vukovarsko-srijemsku županiju.
Dok je situacija u Hrvatskoj pod kontrolom, stanje u široj regiji poziva na oprez. U Grčkoj je od početka godine od posljedica zaraze preminulo 13 ljudi. Istodobno, u Sjevernoj Makedoniji registrirana su najmanje 43 slučaja zaraze, uz pet zabilježenih smrtnih slučajeva povezanih s virusom Zapadnog Nila, a većina je otkrivena u posljednja tri tjedna. Zbog širenja zaraze Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uputila je poziv na pojačan oprez.
Virus se prenosi ubodom zaraženog komarca, koji se prethodno zarazio u kontaktu s pticama. Ne prenosi se uobičajenim međuljudskim kontaktom. Gotovo 80% zaraženih nema nikakve simptome niti zna da je bilo u kontaktu s virusom. Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, istaknuo je za 24sata kako većina zaraženih neće razviti nikakve simptome. Kod manjeg dijela ljudi javljaju se blagi simptomi poput glavobolje, povišene temperature i znakova akutne febrilne bolesti.
Ipak, nakon inkubacije, koja traje od 3 do 14 dana, kod osjetljivijih osoba mogu se pojaviti teže komplikacije. U rijetkim, težim slučajevima razvijaju se neurološki simptomi, uključujući upalu mozga (encefalitis) ili upalu moždanih ovojnica (meningitis). Posebno su rizične osobe oslabljenog imuniteta, poput onih na imunosupresivnoj terapiji, a u najtežim slučajevima bolest može završiti smrtnim ishodom. Specifičnog lijeka nema, već se provodi simptomatsko liječenje.
Iz HZJZ-a naglašavaju da je najbolja obrana kombinacija osobne zaštite i uništavanja legla komaraca. Građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenata protiv komaraca te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tijekom razdoblja najveće aktivnosti insekata. Savjetuje se i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata te redovito uklanjanje stajaće vode iz kućanstva (iz posuda za cvijeće, vaza, kanti, bačvi i starih guma) barem jednom do dva puta tjedno kako bi se spriječilo razmnožavanje komaraca.
Nadležne službe provode preventivne larvicidne tretmane uništavanjem ličinki u vodi prije nego što se razviju u odrasle jedinke. Adulticidni tretmani (zaprašivanje) primjenjuju se selektivno jer se nastoji sačuvati populacija pčela, leptira i drugih korisnih kukaca. Liječnici apeliraju da se sve osobe koje nakon uboda komarca razviju visoku temperaturu, jaku glavobolju ili neurološke tegobe obavezno jave svom izabranom liječniku obiteljske medicine.
Otvori KEKS Pay
