Dvadeset pet godina nakon najsmrtonosnijeg napada na američkom tlu, Amerikanci su u petak zastali kako bi odali počast gotovo 3000 ljudi koji su poginuli kada su oteti zrakoplovi udarili u Svjetski trgovački centar, Pentagon i polje u Pennsylvaniji, u napadu čije se posljedice osjećaju i danas.
U New Yorku, članovi obitelji žrtava - mnogi noseći fotografije svojih najmilijih - pridružili su se potpredsjedniku J. D. Vanceu i četvorici bivših američkih predsjednika (George W. Bush Jr., Joe Biden, Barack Obama i Bill Clinton) - na Ground Zerou na Manhattanu, izvještava Radio Slobodna Europa (RFE).
Svečanost je, kao i uvijek, započela u 8:46 sati po istočnom vremenu minutom šutnje u spomen na šokantan trenutak kada se let 11 American Airlinesa srušio u Sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra.
Članovi obitelji žrtava počeli su čitati imena svih 2977 ljudi koji su poginuli 11. rujna 2001., kao i šest osoba poginulih u bombaškom napadu na Svjetski trgovački centar 1993. godine. Kao podsjetnik na prošlo vrijeme, među onima koji su čitali imena bila su i djeca koja nikada nisu upoznala rodbinu izgubljenu 2001. godine.
Uslijedili su i drugi trenuci šutnje, obilježavajući trenutke kada su se preostala tri aviona srušila i tornjevi blizanci urušili. Po prvi put održana je sedma minuta šutnje u čast tisuća koji su umrli od 2001. od bolesti povezanih s otrovnom prašinom koja je zagađivala zrak mjesecima nakon napada.
U Pentagonu u Arlingtonu, Virginia - gdje se let American Airlinesa 77 srušio u zapadno krilo zgrade, usmrtivši 184 osobe - američki predsjednik Donald Trump ispričao je neke od priča onih koji su poginuli u nesreći: žena koja je očekivala svoje prvo dijete, četveročlana obitelj koja je krenula u Australiju i troje učenika šestog razreda na školskom izletu.
„Danas svijetu obnavljamo zakletvu koju smo prvi put položili u njihovo ime prije četvrt stoljeća. Nikada, nikada nećemo zaboraviti. Zato se danas borimo“, rekao je Trump.
Ministar obrane Pete Hegseth, koji se također obratio publici, koristio je svoje govore kako bi iznio argumente za rat s Iranom, za koji kažu da je nužan kako bi se spriječilo Teheran da dobije nuklearno oružje.
„Poštujemo i volimo naše prve interventne službe i provođenje zakona“, rekao je Trump.
„Također poštujemo pripadnike oružanih snaga koji upravo rade kako bi osigurali da najveći svjetski državni sponzor terorizma, Islamska Republika Iran, nikada ne dobije nuklearno oružje.“
Napade 11. rujna 2001. uglavnom su izveli otmičari iz Saudijske Arabije, predvođeni genijem Osamom bin Ladenom, bogatim Saudijcem.
Devetnaest članova terorističke organizacije Al-Kaida otelo je četiri putnička zrakoplova tog gotovo jesenjeg dana 2001. godine.
Dva zrakoplova srušila su se na tornjeve blizance Svjetskog trgovačkog centra, uzrokujući rušenje kultnih nebodera. Treći zrakoplov udario je u Pentagon, dok se četvrti zrakoplov - za koji se vjeruje da je ciljao Kongres ili Bijelu kuću - srušio na polju u blizini Shanksvillea u Pennsylvaniji, nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
Napadi su oblikovali generacije Amerikanaca koji su proživjeli taj dan ili odrasli u godinama koje su uslijedile, utječući na američku vanjsku politiku, domaću politiku i javne stavove o sigurnosti.
Ali za mnoge koji su bili izravno pogođeni napadima - obitelji i prijatelje žrtava, kao i prve interventne službe i spasioce - obljetnica je počast životima izgubljenim tog sunčanog dana prije četvrt stoljeća, kao i podsjetnik na bol koja je uslijedila.
Od 2001. godine odrasla je generacija Amerikanaca koji su premladi da bi se sjećali napada, ali čiji su životi temeljno promijenjeni njima.
Napadi su pokrenuli "rat protiv terora", koji je doveo do višegodišnjih američkih invazija na Afganistan i Irak. Javno nezadovoljstvo koje je uslijedilo pridonijelo je usponu Trumpa prije deset godina, kada je obećao da se neće upuštati u nove vojne angažmane u inozemstvu - obećanje koje se sada testira situacijom s Iranom.
Kod kuće su Amerikanci pokazali duboku solidarnost i patriotizam, ali i tugu, neposredno nakon napada.
Istovremeno, međutim, američki muslimani i imigranti iz zemalja s muslimanskom većinom suočeni su s porastom predrasuda i zločina iz mržnje. Ankete javnog mnijenja pokazuju da događaji od 11. rujna i dalje oblikuju način na koji Amerikanci danas doživljavaju muslimane.
Zohran Mamdani, prvi muslimanski gradonačelnik New Yorka, suočio se s pozivima da ne prisustvuje ceremoniji u petak, što je odbio, izvještava RFE/RL.
Vatrogasna postrojba grada New Yorka izgubila je 343 člana 11. rujna. Prema odjelu, više od 600 vatrogasaca - uključujući neke umirovljene vatrogasce koji su sudjelovali u akciji spašavanja - umrlo je od tada od bolesti povezanih s 11. rujna. Dvadeset i šest ih je umrlo samo ove godine.
Otvori KEKS Pay
