TRAŽI SE RJEŠENJE

Rusko-ukrajinska sigurnosna kriza dodatno se zaoštrava

ilustracija
24.01.2022.
u 21:46

Sigurnosna kriza u Europi glavna je tema sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a u Bruxellesu

Rusko-ukrajinska sigurnosna kriza dodatno se zaoštrava. Nakon prošlotjednih pregovora američkog i ruskog šefa diplomacije, koji nisu dali rezultata, Moskva je dodatno ojačala vojnu prisutnost na granici s Ukrajinom. Reagirao je i NATO i najavio jačanje istočnog dijela saveza slanjem dodatnih ratnih brodova i zrakoplova. Ipak, ne odustaje se ni od potrage za diplomatskim rješenjem krize.

Ruslan je imao samo deset godina kad su proruski separatisti zauzeli njegov grad na istoku Ukrajine. Sukob, koji još traje, njemu i njegovim vršnjacima ukrao je djetinjstvo.

- Ovdje je još uvijek opasno. Cijelo djetinjstvo u Donjecku slušao sam zvukove rata, granatiranja, gusjenica tenkova na ulicama, govor Ruslan Čebotajev, stanovnik Donjecka.

No mirnog rješenja zasad nema na vidiku. NATO je najavio da stavlja vojnike u stanje pripravnosti te da će na istok Europe poslati dodatne ratne brodove i zrakoplove kao odgovor na grupiranje ruske vojske na ukrajinskim granicama, javlja HRT

- Do eskalacije napetosti dovode potezi koje poduzimaju SAD i NATO, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.


Nakon SAD-a i Velika Britanija objavila je da iz Ukrajine povlači dio diplomatskog osoblja i njihove obitelji.

- Obavještajni podaci govore o 60 ruskih bojnih grupa na granici s Ukrajinom. Svima je jasno da se planira munjeviti rat koji bi mogao rezultirati zauzimanjem Kijeva. Moramo jasno dati do znanja Kremlju i Rusiji da bi to bio katastrofalan potez, ističe britanski premijer Boris Johnson.

Francuska je svojim državljanima savjetovala da izbjegavaju putovanja u Ukrajinu. No zasad europski diplomati ostaju ondje.

- Nećemo ih povući jer nemamo konkretne razloge za to. Američki državni tajnik Blinken informirat će nas, ali ne mislim da trebamo dramatizirati dokle god traju pregovori, pojašnjava visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Sigurnosna kriza u Europi glavna je tema sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a u Bruxellesu. Ministri su istaknuli da za koncept interesnih sfera nema mjesta u 21. stoljeću. Osudili su ruske prijetnje Ukrajini i zaprijetili Moskvi teškim posljedicama ako napadne tu zemlju.

- Kao savez spremni smo za sve scenarije, intenzivno surađujemo u vezi sa zajedničkim sankcijama Rusiji, kaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.

- Svima su u interesu mir i stabilnost, a da bi se to postiglo, moramo ulagati što više u prostor otvorenih kanala, znači u dijalog, diplomaciju, ističe hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Ukrajina će dobiti pomoć i u ublažavanju posljedica sukoba u gospodarstvu.

- Europska komisija predlaže novi hitni paket makrofinancijske pomoći vrijedan milijardu i 200 milijuna eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na putu prema dogovoru Rusije i Zapada stoje, naizgled, nepremostive razlike poput zahtjeva Moskve za jamstva NATO-a da se neće proširiti na Ukrajinu.

Ipak, pregovori se nastavljaju - politički savjetnici iz Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke trebali bi se za dva dana sastati u Parizu.

- Diplomacija traži rješenje. Već nekoliko tjedana pratimo inteznivne i učestale sastanke unutar EU, pa i sa SAD-om i Rusijom. Sastanci su na ministarskim razinama, a sastaju se i posebni savjetnici. Mnogi diplomati i ministri su istaknuli da se nikada nije intenzivnije razgovaralo, rekli su mnogi da je glavni cilj spriječiti rat. Prijeti se sankcijama, razgovaralo se o tome i s američkim državnim tajnikom Anthonyjem Blinkenom. No ne ulazi se u detalje koje su to sankcije i kada bi se one aktivirale. Europa nije spremna odustati od temeljnih principa međunarodnog prava. Potvrđena je teritorijalna cjelovitost Ukrajine, europski ministri su opet osudili ruske vojne prijetnje Ukrajini. Nakon sastanka s američkim državnim tajnikom, europski ministri su pozvali Rusiju da se okrene dijalogu. Isto tako su rekli da je Europa sa svojim saveznicima daleko odmakla u pripremama, da u slučajnu vojne agresije odgovori brzo i snažno s jednim glasom, rekla je u javljanju iz Bruxellesa dopisnica HRT-a Jasna Paro.

 

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije