Blokada interneta u Iranu traje više od 400 sati, objavila je organizacija NetBlocks, koja se bavi zaštitom i praćenjem digitalnih prava, upozorivši kako povremeno i kratkotrajno vraćanje internetske veze stvara lažan dojam normalizacije stanja. Iz NetBlocksa navode da se blokada nastavlja unatoč tvrdnjama državnoj bliske novinske agencije da će pristup internetu biti vraćen do subote navečer. Prema toj organizaciji, minimalna razina internetskih usluga dostupna je tek manjem broju korisnika, dok se ograničenja dijelom zaobilaze korištenjem VPN-a, što omogućava sporadičan protok poruka, prenosi Radio Slobodna Europa.
Novinska agencija Fars, bliska Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC), citirala je šefa iranske telekomunikacijske kompanije Behzada Akbarija, koji je izjavio da bi internetske usluge trebale biti vraćene u narednim satima, uz odobrenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.
– Ako Bog da, ovo pitanje bit će riješeno danas ili sutra – rekao je Akbari.
Na vraćanje interneta pozvao je i Yousef Pezeškijan, vladin savjetnik i sin predsjednika Masuda Pezeškijana, upozorivši da će isključenje interneta dodatno produbiti nezadovoljstvo i jaz između vlasti i građana. Gotovo potpuni prekid digitalnih usluga, koji traje od 8. siječnja, smatra se jednim od najdužih u povijesti. Dulja je bila samo potpuna 25-dnevna blokada u Sudanu nakon vojnog udara u listopadu 2021. godine. Organizacije za ljudska prava ističu kako je cilj ograničavanja interneta prikrivanje kršenja ljudskih prava, ali i onemogućavanje organiziranja prosvjednika te nezavisne provjere informacija.
Prema podacima američke organizacije HRANA, broj žrtava u prosvjedima porastao je na 5.459 potvrđenih smrtnih slučajeva, dok je više od 7.403 osoba teško ozlijeđeno. Posebna predstavnica UN-a za seksualno nasilje Pramila Patten izrazila je zabrinutost zbog, kako je navela, „uznemirujućih izvješća“ o seksualnom zlostavljanju u kontekstu političkih nemira u Iranu.
– Takva djela, bez obzira na to jesu li počinjena u pritvorima, tijekom uhićenja ili kao sredstvo zastrašivanja prosvjednika, predstavljaju teška kršenja temeljnih ljudskih prava i mogu se smatrati zločinima prema međunarodnom pravu – poručila je Patten.
Zbog isključenja interneta, navodi se, izvješća o mogućem seksualnom nasilju teško je neovisno provjeriti. Kurdistanska mreža za ljudska prava (KHRN) objavila je da je dio pritvorenih osoba bio izložen seksualnom zlostavljanju u Kermanšahu.
Amnesty International je još 2023. godine izvijestio da su iranske sigurnosne snage tijekom prosvjeda „Žena, život, sloboda“ 2022. koristile silovanje i druge oblike seksualnog nasilja kako bi zastrašile mirne demonstrante.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump poručio je kako ne želi spekulirati o sudbini iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, ali je upozorio Iran da ne pokušava ponovno uspostaviti napredna nuklearna postrojenja poput onih koja su bila meta američkih udara tijekom sukoba Izraela i Irana u lipnju.
Otvori KEKS Pay
