Istodobno, Poljska nastavlja kupovati zlato i približava se cilju od 700 tona, otvarajući pitanje najavljuju li različiti potezi središnjih banaka promjene na tržištu ovog plemenitog metala.
Prema pisanju Euronewsa, ruske rezerve samo su u rujnu smanjene za približno 6,2 tone. Sličan tempo prodaje zabilježen je tijekom krize 1998. godine, kada je Rusija u samo tri mjeseca prodala 118 tona zlata.
Ipak, prodaja pojedinih država ne mora značiti početak šireg vala rasprodaje. Adam Stronjavski, direktor poljske tvrtke za trgovinu plemenitim metalima Mennica Skarbowa, ocjenjuje da ruske i kazahstanske transakcije neće značajnije utjecati na svjetsku cijenu zlata, piše b92.
Rusko zlato ide preko Hong Konga
Stronjavski prodaju ruskog zlata povezuje s proračunskim pritiscima izazvanima ratom u Ukrajini i potrebom za dodatnim financiranjem obrambenog sektora. Prema njegovim riječima, transakcije se odvijaju izvan londonskog tržišta zlata, preko Hong Konga, a glavni je kupac, kako tvrdi, kineska središnja banka. Zbog takvog načina prodaje očekuje zanemariv neposredni utjecaj na globalnu cijenu.
Euronews, pozivajući se na trgovinske podatke Hong Konga, navodi da je od siječnja do srpnja ondje stiglo oko 100 tona ruskog zlata, gotovo trostruko više nego u istom razdoblju prethodne godine. Taj se podatak odnosi na trgovinske tokove i ne treba ga poistovjećivati sa smanjenjem rezervi ruske središnje banke.
Stronjavski ne isključuje mogućnost da Rusija poslije ponovno počne kupovati zlato i obnavljati rezerve, kao što je činila nakon prodaje 1998. godine.
Kazahstan smanjuje udio zlata i koristi priliku za zaradu
Kazahstan je tijekom prvih osam mjeseci 2026. godine bio među najvećim kupcima zlata na svijetu. Sada, međutim, planira do kraja godine smanjiti njegov udio u ukupnim rezervama s približno 78 na 75 posto.
Stronjavski smatra da bi taj zaokret mogao biti privremen i povezan s potrebom za pokrivanjem proračunskog deficita ili ostvarivanjem dobiti nakon dugogodišnjih kupnji.
Kazahstan je zlato akumulirao tijekom duljeg razdoblja pa bi prodaja po sadašnjim cijenama, prema njegovoj ocjeni, donijela značajnu zaradu.
Sugovornik Euronewsa naglašava da ograničeno smanjenje udjela i prodaja raspoređena tijekom vremena smanjuju mogućnost većeg poremećaja na svjetskom tržištu.
Poljska nastavlja kupnju: Cilj od 700 tona nije nužno kraj
Suprotan smjer zadržava Poljska, čija je središnja banka posljednjih godina znatno povećavala zlatne rezerve.
Prema Euronewsu, one su već blizu ciljanih 700 tona. Stronjavski navodi da Poljska zauzima deseto mjesto u svijetu prema količini zlatnih rezervi i smatra da dostizanje tog praga neće nužno označiti kraj kupnji.
Prema njegovoj ocjeni, velike zlatne rezerve jačaju kreditnu sposobnost države i pridonose stabilnosti valute.
Mogućnost da Poljska počne prodavati zlato radi ostvarivanja dobiti smatra malo vjerojatnom tijekom aktualnog saziva parlamenta, ukazujući na različite pristupe vlade i središnje banke.
Što promjene znače za male ulagače?
Za pojedinačne ulagače ključna je poruka ove analize da prodaju rezervi pojedinih središnjih banaka ne treba automatski tumačiti kao najavu pada cijene zlata. Stronjavski očekuje da će kupnje drugih središnjih banaka i potražnja ulagača koji zlato vide kao sigurno utočište nastaviti podupirati tržište.
Ipak, kretanje cijena pokazuje da ni ovo ulaganje ne donosi neprekidan rast. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato koje prenosi Euronews, zlato je u američkim dolarima poskupjelo 25,5 posto tijekom 2024. i 67,4 posto tijekom 2025. godine, dok je u prvih devet mjeseci 2026. pojeftinilo 4,4 posto.
Stronjavski je optimističan u pogledu dugoročnog kretanja cijene i smatra da kratkoročne korekcije ne mijenjaju uzlazni trend. To je, međutim, njegova tržišna procjena: ni dulje razdoblje ulaganja samo po sebi ne jamči dobit.
Otvori KEKS Pay
