Hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak i petak boravi u Bruxellesu, gdje će imati niz sastanaka s čelnicima NATO-a, Europske unije te s belgijskim premijerom.
Osim borbe protiv pandemije, vrlo važna tema Plankovićevog posjeta Bruxellesu je ulazak u Schengenski prostor o čemu je hrvatski premijer razgovarao s begijskim kolegom Alexandrom de Crooom, javlja HRT.
- Hrvatska je ispunila sve tehničke uvjete, ali do lipnja očekuje od Vijeća političku potvrdu o svojoj spremnosti i za to će joj trebati potpora svake članice uključujući i Belgiju, tim više što je Belgija do nedavno bila u skupini sedam država koje su, na neki način, imale sumnju u to je li Hrvatska otklonila sve nedostatke u upravljanju vanjskim granicama.
- Važna tema je i pitanje Nacionalnog plana za oporavak koji treba predati do kraja travnja kako bi se mogla povlačiti sredstva iz Fonda za oporavaka. Hrvatska je predala nacrt svojega plana o čemu će večeras Plenković razgovarati s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Podrobnije razgovore o tome imat će sutra.
- Plenković će sa svim svojim sugovornicima otvoriti i pitanje proširenja EU-a na naše jugoistočno susjedstvo jer je to glavni politički cilj njegove vlade, zaključila je dopisnica HRT-a u javljanju iz Bruxellesa.
Intenzivan program u Bruxellesu hrvatski premijer započeo je sastankom s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. On je posebno istaknuo hrvatsku potporu širenju Saveza i jačanju suradnje s Europskom unijom.
- Hrvatska je vrlo cijenjena i privržena članica našeg Saveza, koja pridonosi raznim misijama i operacijama, u Iraku, pomažući u borbi protiv međunarodnog terorizma, na Kosovu, pomažući u stabiliziranju toga dijela zapadnog Balkan, na Baltiku i u pomorskim operacijama, rekao je Stoltenberg prije sastanka s premijerom Plenkovićem.
Plenković je rekao da se Hrvatska ponosi svojim sudjelovanjem u raznim misijama i operacijama NATO-a te najavio da će u sljedećih nekoliko tjedana ojačati svoju nazočnost na Kosovu.
- Mislim da smo se dokazali kao pouzdan i solidan saveznik i partner u svim političkim i vojnim aktivnostima Saveza, rekao je Plenković.
Plenković i Stoltenberg razgovarali su o nizu tema od strateškog koncepta NATO 2030. koji ima za cilj učiniti Savez relevantnijim s obzirom na globalne promjene - a Hrvatska je spremna tome pridonijeti - do jačanja transatlantske suradnje i partnerstva, sada kada je u Washingtonu nova administracija koja želi to isto.
- Hrvatska će dati odgovarajući doprinos našem partnerstvu i našem Savezu, rekao je Plenković.
- Hrvatska će na domaćoj sceni i kroz angažman svojih predstavnika dati doprinos raspravi o tome kako zajednički odgovoriti na globalne izazove i kako Konferencija o budućnosti Europe može poboljšati odgovore Europske unije i njezinih institucija na očekivanja građana i na brojna pitanja u svijetu koja su danas bitno drukčija nego što su bila prije covida-19, rekao je Plenković nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
Čelnici triju institucija EU-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe, koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani u sljedećih godinu dana moći reći kakvu Europsku uniju žele. Konferencija bi trebala biti otvorena 9. svibnja na Dan Europe.
Sassoli je rekao da bi rezultat Konferencije trebao biti bolje funkcioniranje Unije koja bi trebala dobiti nove kompetencije.
Osim o Konferenciji o budućnosti Europe, Sassoli i Plenković razgovarali su o problema s cjepivima u EU-u, europskoj perspektivi zapadnog Balkana, o hrvatskim naporima na ulasku u šengenski prostor i eurozonu.
Plenković je rekao da Hrvatska podržava približavanje zemalja jugoistoka Europe EU-u te da poseban interes ima za Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom ima najdulju granicu i u kojoj žive Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.
- Postoje snažne poveznice, imamo prijateljske odnose i pritom vodimo računa o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, osobito Hrvata, koji su najmalobrojniji konstitutivni narod. Na tom tragu želimo da svi zajedno idu prema EU-u, rekao je Plenković.
Premijer Andrej Plenković sastao se i s belgijskim kolegom Alexandrom de Crooom. Fokus razgovora, među ostalim, bio je na bilateralnoj suradnji u svjetlu gorućih problema uzrokovanih pandemijom.
- Bilo je razgovora o putovanju. Hrvatska je turistička zemlja u kojoj ljetuje mnogo Belgijaca. Znamo da Europsko vijeće razmatra mjere koje su na snazi, vezane za ograničavanje putovanja koje se ne smatra nužnim, kazao je Croo.
- Jedan od naših ciljeva je brža distribucija cjepiva, kako bismo cijepili što veći broj stanovnika i time otvorili mogućnost slobodnijeg kretanja ljudi, rekao je Plenković.
Nakon belgijskog premijera, slijedi sastanak s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen s kojom će Plenković razgovarati o mnogim temama od izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, borbi protiv koronavirusa, distribuciji cjepiva, ulasku u eurozonu i šengenski prostor.
Dan završava radnom večerom s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, s kojim će razgovarati o globalnim temama, Rusiji, Kini, Turskoj, proširenju EU-a, BiH, ulasku u Schengen i eurozonu.
Prioriteti Hrvatske vezani za Nacionalni plan oporavka i otpornosti
U petak su na rasporedu sastanci s izvršnom potpredsjednicom Komisije zaduženom za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager, izvršnim potpredsjednikom zaduženim za gospodarstvo Valdisom Dombrovskisom, te na kraju s potpredsjednicom Komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom.
Jedna od središnjih tema sastanaka u Komisiji bit će prioriteti Hrvatske vezani za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Svaka zemlja članica treba izraditi NPOO da bi mogla povlačiti sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, ključnog dijela instrumenta EU-a sljedeće generacije koji ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi nepovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.
Hrvatska ukupno iz instrumenta EU-a sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura nepovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.
Države članice moraju u pravilu do kraja travnja dostaviti svoje nacionalne planove, koji moraju dobiti pozitivnu ocjenu Komisije i biti potvrđeni u Vijeću EU-a.
