Kao što su hrvatski građani krenuli u šoping u Sloveniju po jeftiniji namještaj, bijelu tehniku pa i hranu, Hrvati bi mogli i štednju masovno prenositi u slovenske, austrijske ili njemačke banke. Europska središnja banka navodi da je prosječna kamatna stopa na oročene depozite u eurozoni u studenome 2022. bila 1,26 posto, a u Hrvatskoj se ovaj tjedan nude kamate od simboličnih 0,01 ili 0,02 posto. Primjerice, na 5000 oročenih eura najveća banka nudi 3,8 eura kamata za četiri godine oročenja.
Pala potražnja
Kamate na štednju u eurozoni porasle su u godini dana za oko jedan postotni poen, no kamate na stambene kredite rasle su brže i skočile su oko dva postotna poena. Primjerice, u Njemačkoj su u godinu dana kamate za nove stambene kredite skočile s 1,32 posto na 3,60 posto, Italiji s 1,44 na 3,40 posto, Sloveniji s 1,66 na 3,39, Francuskoj s 1,12 na 1,91 posto... Sve je to posljedica povećanja kamatnih stopa koje je krenulo sredinom prošle godine od kada je ključna eurska kamatna stopa povećana četiri puta te je sada, ovisno o operaciji, od 2 do 2,75 posto. Idući četvrtak očekuje se peto povećanje u nizu, a tržišni su analitičari uvjereni da će i tada kamata porasti za dodatnih 0,5 postotnih poena, pa bi se od veljače ključne kamate kretale od 2,50 do 3,25 posto. Nakon rasta kamata potražnja za kreditima je pala. Europska guvernerka Christine Lagarde ističe da ni iduće povećanje neće biti posljednje u nizu sve dok je inflacija visoka. Eurozona je u ovu godinu ušla s prosječnim rastom cijena većim od 9 posto, u Hrvatskoj je skok bio još izraženiji te je inflacija veća od 13% pa bi potražnju u Hrvatskoj trebalo spuštati još više.
Kamate na depozite u Hrvatskoj miruju te ih i nema, ali rastu kamate na nove kredite. Erste banka jedina je javno objavila da su povećali kamate na nove stambene kredite na 2,9 do 3,7 posto, no još je nekoliko banaka obavijestilo središnju banku da i oni dižu kamate. Guverner Vujčić u prvi plan ističe da postojeći krediti miruju svima koji imaju fiksne kamatne stope te da je većina dužnika ranijih godina fiksirala svoje kredite. Glavni ekonomist središnje banke Vedran Šošić ističe da je lani najveća potražnja za novim kreditima bila kod korporativnog sektora te su krediti poduzećima porasli za petinu.
- Neke su se tvrtke preventivno zaduživale dok su uvjeti financiranja bili dobri, no na potražnju za kreditima utjecalo je i poskupljenje sirovina i energenata - ističe Šošić. On očekuje da će s određenim odmakom i kod nas doći do povećanja kamatnih stopa na depozite, odnosno štednju, no to će povećanje biti blaže.
HNB bankama plaća 2%
Svaki drugi zaduženi euro kod stanovništva odnosi se na stambene kredite kojih je ukupno oko 10 milijardi eura. Potražnja za stambenim kreditima neće splasnuti ni ove godine jer se očekuje još jedan državni natječaj za sufinanciranje kredita za kupnju stana ili gradnju kuće. Posljednji su krediti uzeti uz prosječnu kamatu od dva posto, na rok od 22 godine i uz mjesečnu ratu oko 390 eura, od čega je državna subvencija 133 eura.
Jedno je sigurno, kako se povećava ključna eurska kamatna stopa, rast će i cijena novih kredita. Likvidnost hrvatskih banaka izrazito je dobra te su one dočekale euro s 14 milijardi eura slobodnih sredstava. Novost je da im HNB mora plaćati kamatu na sva sredstva koja čuvaju kod njih, trenutno je to 2 posto, a od idućeg mjeseca očekuje se 2,5.
