Francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavit će novi nacionalni plan vojne službe u trenutku kada Francuska nastoji znatno ojačati oružane snage zbog sve veće zabrinutosti od ruske prijetnje europskim zemljama. Macron će naglasiti, kako je priopćeno iz njegova ureda, ''potrebu pripreme nacije za rastuće prijetnje''. "Onog dana kada pošaljete signal slabosti Rusiji koja je deset godina strateški odabrala ponovno postati imperijalna sila, odnosno napredovati gdje god smo mi slabi, ona će nastaviti napredovati", izjavio je Macron za radio RTL. Macron je najavio 6,5 milijardi eura dodatnih vojnih izdataka u sljedeće dvije godine te cilj od 64 milijarde eura godišnje za obranu do 2027. Francuska vojska trenutačno broji oko 200.000 aktivnih vojnika i više od 40.000 pričuvnika, što je čini drugom najvećom u Europskoj uniji, odmah iza Poljske. Do 2030. želi broj pričuvnika povećati na 100.000.
Novi načelnik Glavnog stožera francuskih oružanih snaga, general Fabien Mandon, prošloga je tjedna upozorio da se nacija mora pripremiti za ''gubitak svoje djece'' u slučaju potencijalnog sukoba s Rusijom – izjava koja je izazvala oštre reakcije diljem političkog spektra. "Rusija se danas, na temelju informacija kojima raspolažem, priprema za sukob s našim zemljama do 2030. Organizira se za to i uvjerena je da joj je egzistencijalni neprijatelj NATO", rekao je Mandon. Macron je jasno poručio da dobrovoljci nacionalne službe neće biti poslani na prvu crtu bojišnice. "U svakom slučaju moramo odmah otkloniti svaku zabunu da ćemo slati naše mlade u Ukrajinu. O tome uopće nije riječ", rekao je.
Francuska nije jedina europska nacija koja jača svoje vojne sposobnosti. Njemačka udvostručuje svoje napore kako bi privukla više regruta , posebno putem nove dobrovoljne vojne službe. Plan tek treba odobriti parlament. Belgijski ministar obrane ovog je mjeseca poslao pismo 17-godišnjacima kako bi ih potaknuo da se prijave za vojnu službu sljedeće godine, s ciljem odabira 500 kandidata između 18 i 25 godina za pokretanje programa u rujnu. Poljska je nedavno započela s uvođenjem novog dobrovoljnog programa vojne obuke i cilj joj je obučavati 100.000 dobrovoljaca godišnje od 2027. godine, dok nastoji izgraditi vojsku pričuvnika. Ne razmatra povratak univerzalnoj vojnoj službi. Deset zemalja EU ima obveznu vojnu službu: Austrija, Cipar, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska. Norveška, koja nije članica, ima obveznu vojnu službu i za muškarce i za žene, javlja AP.
Podsjetimo, Hrvatski sabor izglasao je 24. listopada 2025., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojima se uvodi vojni rok – temeljno vojno osposobljavanje (TVO). Nakon stupanja zakona na snagu Ministarstvo obrane donijet će podzakonske akte koji će omogućiti provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je da je vojna obveza i obrana Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana, pri čemu je dopušten i prigovor, tj. priziv savjesti. Godišnje će vojno osposobljavanje stajati oko 23,7 milijuna eura, za plaće 4000 ročnika, odjeću i obuću te njihovu prehranu.
Otvori KEKS Pay
