"Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svatko od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom", kazao je poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz ranije ovog mjeseca te predstavio program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 poljskih građana. Riječ je o dobrovoljnom programu koji je otvoren za sve - od školaraca do umirovljenika. Dio civila već je obišao sklonište od bombi, stavljao plinske maske, vježbao paljenje vatre...
Zbog geografskog položaja u središtu Europe, Poljska je svjesna da je ranjiva na napade. Invazija susjedne Ukrajine 2022. godine te ovogodišnji upadi dronova i sabotaže povezani s ruskim obavještajcima dodatno su povećali uzbunu u zemlji. Jedan od posljednjih incidenata u Poljskoj uključivao je uništenje željezničke pruge, a vlasti tvrde da je napad organizirala Rusija s namjerom da izazove žrtve. Sve to dovelo je do potpune revizije nacionalne sigurnosne politike, piše The Guardian.
Vlada je odobrila nacrt proračuna za sljedeću godinu kojim se izdaci za obranu povećavaju na 4,8 posto BDP-a, što je znatno više od gotovo svih drugih članica NATO-a. Novi objekti moraju imati skloništa od bombi, a započeo je program obnove starih skloništa koja su u lošem stanju. Počela je i izgradnja "istočnog štita“ koji će se protezati duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom.
"Mirna vremena su nažalost prošla i živimo u teškim, vrlo dinamičnim vremenima. Čitam novine, slušam vijesti, vidim analize različitih obavještajnih zajednica koje govore da za jednu, dvije ili pet godina možemo očekivati potpunu invaziju. Ne znam. Nadam se da neće", kazao je brigadni general Roman Brudło, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade, govoreći o tome kako je invazija Ukrajine potpuno promijenila sigurnosnu sliku za Poljsku.
Kapetan Karol Frankowski, koji radi u komunikacijama brigade, ispričao je kako je ljetos proveo mjesec dana na NATO-ovim godišnjim vježbama Saber Junction u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad nepoznatog napadača. "Moj zadatak bio je uspostaviti kontakt s lokalnim stanovništvom tijekom krize – glumci su glumili šefa policije, novinare, građane – i morali smo se ponašati kao da je izvanredno stanje“, rekao je.
Jedna od ruskih hibridnih taktika, prema Brudłu i Frankowskom, jest poticanje "ilegalnih migracija“ na europskim granicama. Trenutna uloga brigade jest pomoć graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju prijeći u Poljsku, a time i u Schengen, iz Bjelorusije. Naime, senzori duž graničnog zida upozoravaju vojnike na pokušaje prelaska. Dan prije njihova obraćanja medijima, vojnici su uhvatili muškarca iz Afganistana koji će vjerojatno biti vraćen u Bjelorusiju. "Za zaštitu naše zemlje to je nužnost. Ne znamo tko je taj Afganistanac. Možda špijun ili netko tko želi iznutra uništiti našu zemlju. Možda je čak ruski špijun“, rekao je Frankowski.
Osim zida koji je prethodna vlada izgradila duž većine granice s Bjelorusijom, novi "istočni štit“ uključivat će rovove i utvrde duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom kako bi se stvorila barijera protiv potencijalne invazije. Štit će uključivati i GPS tornjeve te druge tehnološke instalacije za zaštitu od upada dronova
U Gołdapu, gradiću od oko 15.000 stanovnika nekoliko kilometara od granice s Kalinjingradom, mještani su mirni zbog blizine Rusije. "Prijetnja utječe na način razmišljanja, ali iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi. Strateški nas neće ciljati“, rekao je 45-godišnjak. Početkom 2000-tih mještani su redovito prelazili granicu, no ona je danas zatvorena. "Rusija je definitivno prijetnja, ali ne ogromna, jer smo u NATO-u, zaštićeni smo i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu“, navodi 15-godišnjakinja koja želi u vojsku.
Otvori KEKS Pay
