Bivši ministar gospodarstva RH Goranko Fižulić ocijenio je da odlazak u mirovinu u Hrvatskoj znači "dobiti uputnicu za siromaštvo". U gostovanju na N1 komentirao je rast inflacije i težak položaj umirovljenika.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u rujnu bile su 4,7 posto više na godišnjoj razini, pri čemu su cijene energije porasle za 20,5 posto. Stopa rizika od siromaštva za starije od 65 godina u 2025. iznosila je 39,4 posto, a prosječna mirovina iz kolovoza činila je tek 45,55 posto prosječne plaće.
Fižulić je rekao da problem inflacije nije isključivo hrvatski, ali je istaknuo da je Hrvatska godinama među zemljama europodručja s najvišim stopama.
Problem inflacije
"Problem nije samo Hrvatska, problem je cijeli svijet. Ali ako promatramo europodručje, mi smo uvijek u vrhu po inflaciji, to je činjenica. U kolovozu nismo bili među prvih pet, što je prvi put u tri godine. Uvijek smo prvi, drugi ili treći. Stalno se vrtimo pri vrhu", rekao je.
"Još na početku, kad smo ušli u europodručje, napisao sam da gubitak monetarne neovisnosti znači da fiskalne vlasti moraju voditi politiku u kojoj je inflacija u Hrvatskoj blizu prosjeka europodručja.
Jasno je da mi kao marginalna i periferna ekonomija ne možemo očekivati da će Europska središnja banka voditi politiku u skladu s hrvatskim potrebama", dodao je Fižulić. Smatra da se populističkim mjerama ne može utjecati na cijene. "Fiskalna politika ima ograničenja u utjecaju na inflaciju.
Ako zanemarimo razne populističke mjere i izjave poput 'zamrznut ćemo ovo ili ono', govorimo o onome što fiskus može kontrolirati. Treba prepoznati osnovne uzroke hrvatske inflacije, vidjeti njezine specifičnosti i onda se boriti protiv njih. Reći 'sve smo napravili jer smo zamrznuli 10, 30 ili 150 proizvoda' sigurno nije rješenje."
Žrtve inflacije
Fižulić smatra da posljedice rasta cijena najviše osjećaju oni s nižim prihodima, a među njima su, kaže, gotovo svi umirovljenici. "Žrtve inflacije su svi koji zarađuju ispod medijana ili prosjeka. U Hrvatskoj su to gotovo svi umirovljenici, odnosno oni kojima mjesečni prihodi nisu dovoljni za osnovne potrebe, režije i hranu", pojasnio je.
"U Hrvatskoj je 30 posto ljudi u toj dobi u riziku od siromaštva. Na to se itekako može utjecati mirovinskom politikom, politikom prema mirovinskim fondovima, poreznom politikom prema toj populaciji, ali i poreznom politikom u nekretninskom biznisu, koji je jedan od generatora hrvatske inflacije", rekao je Fižulić.
Dodao je da je odgovornost na politici da ponudi rješenja. "Zašto se to ne radi ili zašto to nije dovoljno, političko je pitanje. O tome treba raspravljati, a protuprijedloge trebaju dati oni koji su tom politikom nezadovoljni. Oni trebaju na tome pokušati dobiti izbore i kreirati drugačiju politiku.
Javno dostupni podaci
Tako se može pridobiti nezadovoljan dio populacije koji nema koristi od hrvatskog gospodarskog rasta, nego samo štetu od ovakvog rasta i ovakve inflacije. Taj dio populacije objektivno živi lošije nego prije tri, pet ili deset godina. Živi lošije jer njegovi prihodi, u ovom slučaju mirovine, nisu pratili rast cijena i troškova života", rekao je.
Na opasku voditelja o rastu nejednakosti, Fižulić je odgovorio da su podaci javno dostupni. "Otiđite na Eurostat i usporedite koliko je ljudi bilo u riziku od siromaštva 2015. i 2016. i koliko ih je danas.
Koliko je njih starije od 65 godina, koliki je udio mirovine u prosječnoj plaći, kolika će mirovina biti onima koji će u idućih pet godina otići u mirovinu s obzirom na današnju plaću. Sve su to egzaktni podaci", komentirao je.
Mirovina i siromaštvo
Fižulić je posebno kritizirao hrvatski model obračuna mirovina, za koji tvrdi da ne osigurava dostojan život. "Hrvatski i švicarski model obračuna mirovina ne može opstati jer umirovljenike 'proizvodi' za siromaštvo. Otići u mirovinu znači dobiti uputnicu za siromaštvo.
To je slučaj ako nemaš rentu, ako za vrijeme radnog vijeka nisi zaradio ili naslijedio nekretnine od kojih možeš nadoknaditi razliku. Ili ako možeš računati na solidarnost svojih potomaka, pod uvjetom da ti oni imaju mogućnost pomagati, što je opet na neki način ponižavajuće", izjavio je.
"To je temeljni hrvatski problem. To je socijalni i politički problem, ali on rijetko ili nikada ne dolazi u središte hrvatske politike. Kako je to moguće? Zato što umirovljenička populacija ne prosvjeduje, ne izlazi na ulice i vrlo teško artikulira svoje zahtjeve.
Očito se njome može lako manipulirati drugim političkim problemima i prodajom magle. Zbog toga je umirovljenička populacija, svojim glasovanjem ili neizlaskom na izbore, na neki način i sama odgovorna za poziciju u kojoj se našla", zaključio je Fižulić.
Otvori KEKS Pay
