Predsjednik Njemačke tajne službe za inozemstvo (BND) Martin Jäger rizik od sukoba Njemačke s Rusijom smatra realnim. „Njemačka je u opasnosti da bude uvučena u nasilni sukob s Rusijom", rekao je Jäger na redovitom godišnjem javnom saslušanju pred Parlamentarnim nadzornim odborom Bundestaga.
„Pokušaj napada u Leipzigu samo je jedan primjer za tu tvrdnju: trenutačno ni od jedne druge zemlje ne dolazi tako izravna, sveobuhvatna i konkretna prijetnja Njemačkoj", upozorio je Jäger. Ruske obavještajne službe djeluju „vrlo profesionalno i bezobzirno". Stoga je opasnost od napada na ciljeve u Njemačkoj „i dalje stvarna i prisutna", piše DW.
U sadašnjoj su situaciji obavještajne službe zato „prva crta obrane", naglasio je predsjednik BND-a.
Jäger: Rusija vodi „sjenoviti rat"
Rusko vodstvo, kako je rekao, osobito želi „osigurati da se ubuduće u Berlinu i drugim europskim glavnim gradovima ne donose političke odluke protiv Moskve".
Osim toga, Moskvi je stalo do toga da zaustavi europsku potporu Ukrajini. Od ljeta se ruski način ratovanja protiv Ukrajine znatno zaoštrio. Istodobno Rusija pokušava onemogućiti isporuke oružja.
„Rusija protiv nas vodi rat u sjeni: taj neobjavljeni rat ne može se obuhvatiti uobičajenim vojnim ili pravnim kategorijama", objasnio je Jäger. „Moramo se pripremiti na pokušaje zastrašivanja i daljnja miješanja." Vjerojatno će biti i novih nuklearnih prijetnji.
Veliki napad Rusije nije očekivan
Trenutačno BND ipak ne vidi naznake velikog napada Rusije na područje NATO-a. Međutim, osobito bi u Baltiku moglo doći do „vojnih aktivnosti Rusije niskog intenziteta".
Predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustava (BfV), (unutarnjoj tajnoj službi), Sinan Selen također je istaknuo spremnost Rusije na sabotaže i ubojstva. „Već smo uspjeli postići uspjehe u obrani", dodao je. No situacija se i dalje zaoštrava, zbog čega njemačke obavještajne službe svoje sposobnosti moraju prilagoditi sposobnostima drugih europskih partnerskih službi.
Dok su se ruski pokušaji utjecaja u prošlosti usredotočivali na savezne izbore, to je u posljednje vrijeme postalo vidljivo i uoči pokrajinskih i lokalnih izbora, rekao je Selen. Cilj je dezinformacijama „sijati razdor i nesigurnost".
Postupanje u slučaju moguće vlade s AfD-om
Selena su na saslušanju pitali i o posljedicama moguće vladine koalicije s AfD-om u Saskoj-Anhaltu. Važno je imati na umu „otpornost i integritet" kako bi Ured za zaštitu ustava ostao sposoban za suradnju prema unutra i prema van, odgovorio je Selen.
Pritom je s jedne strane riječ o tome „da će državni akteri pokušati prodrijeti u naše službe kako bi došli do informacija". S druge je strane riječ i o vlastitim bazama podataka. Informacije u osjetljivim područjima, osobito u „područjima koja su možda u posebnom fokusu, primjerice, Rusije", moraju biti apsolutno zaštićene, rekao je. „Tu možda neće biti moguće sveobuhvatno dijeljenje informacija", rekao je Selen aludirajući na potencijalnu spremnost dijelova AfD-a da tajne informacije proslijedi Moskvi.
I Martina Rosenberg, predsjednica Vojne službe za zaštitu (MAD), izvijestila je o rastućim prijetnjama. Bundeswehr je jednako tako „ugrožen višestrukim opasnostima izvana i iznutra", rekla je.
Godišnje javno saslušanje
Selen, Jäger i Rosenberg zastupnicima Parlamentarnog nadzornog odbora obično stoje na raspolaganju za pitanja samo na tajnim sjednicama. Samo jednom godišnje održava se javno saslušanje.
U ovom su sazivu u odboru koji nadzire službe zasad zastupljeni samo parlamentarci Unije, SPD-a i Zelenih. Kandidati iz redova zastupničke skupine AfD-a i Ljevice na izborima nisu dobili potrebnu većinu.
Razmatra se proširenje ovlasti
I na prošlogodišnjem su saslušanju čelnici obavještajnih službi osobito upozoravali na aktivnosti Rusije. Tada su, međutim, u fokusu bili špijunaža, sabotaže, letovi dronova i kibernetički napadi.
S obzirom na rastuću prijetnju, obavještajne službe smatraju da je reforma njihova djelovanja hitno potrebna, istaknula su sva tri predsjednika na saslušanju. Predsjednik BND-a Jäger u tom je kontekstu zagovarao novi zakon o BND-u saveznе vlade i pozdravio u njemu planirano proširenje i ujednačavanje mehanizama nadzora. Slično su se o transformaciji svojih službi izjasnili Rosenberg i Selen, piše DW.
Bundestag tek mora raspravljati o zakonskom prijedlogu savezne vlade kojim se predviđa proširenje ovlasti. U posebnim slučajevima službe bi ubuduće uz izviđanje trebale preuzimati i operativne zadaće, primjerice kako bi zaustavile kibernetičke napade ili sabotirale projekte naoružanja.
Otvori KEKS Pay
