Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Analiza CNN-a: Rat u Ukrajini prelazi u novu, mračniju fazu rata

Rusija zasad nije uspjela zauzeti nijedan veći ukrajinski grad – ni Harkiv na sjeveroistoku, ni Odesu na jugozapadu. Čak i gradovi Sumi i Černijiv na sjeveru – koji su oba blizu granice s Rusijom i područjem iz kojeg su ruske snage krenule u invaziju – su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom
23. ožujka 2022. u 07:38 0 komentara 548 prikaza
ruska vojska
Foto: Reuters/Pixsell

Gotovo mjesec dana nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu, ukrajinska vojska je osjetno promijenila način na koji izvještava o svojim uspjesima. Umjesto da slavi malene pobjede poput ustrajnog otpora u Mariupolju na jugu zemlje ili ponovno zauzimanje Makariva nedaleko Kijeva, o tim trenucima trijumfa govori se kao o uvodu u novu, mračniju fazu rata. 

Zbog otpora koji je omeo planove ruske vojske Rusija je prisiljena promijeniti svoju taktiku, navodi u analizi CNN novinar Nathan Hodge.

“Zbog izostanka uspjeha u kopnenoj fazi vojne operacije, neprijatelj nastavlja s raketnim napadima i zrakoplovnim udarima kojima je cilj ključna vojna i civilna infrastruktura. Pritom se koriste letjelice, projektili visoke preciznosti te obilna količina streljiva”, stoji u priopćenju za javnost glavnog stožera oružanih snaga Ukrajine objavljenom u utorak.

Imamo već dosta primjera koji ukazuju da Rusi polako mijenjaju pristup pa za razliku od početka invazije svoje snage drže na nešto sigurnijoj udaljenosti dok gađaju ciljeve raketama koje se lansiraju iz mjesta koja su izvan zračnog prostora Ukrajine.

Koriste skupe rakete zbog PR-a?

U priopćenju koje je u nedjelju objavilo rusko ministarstvo obrane kaže se da su s ruskih brodova u Kaspijskom moru na Ukrajinu lansirane krstareće rakete Kalibr, dok su istovremeno hipersonične rakete Kinžal lansirane s aviona u zračnom prostoru nad poluotokom Krimom, kojeg još otprije kontrolira Rusija. Raketama je cilj bio, kako Rusi kažu, veliko skladište goriva i maziva ukrajinske vojske blizu mjesta Kostjantnjivka u južnom dijelu pokrajine Mikolajiv, prenosi N1. 

Ruska vojska je u drugom priopćenju potvrdila da su krstareće rakete Kalibr ispaljene s Crnog mora i da im je cilj bio postrojenje za popravak ukrajinskih oklopnih vozila. Ruske rakete visoke preciznosti također su gađale mjesto koje je Rusija opisala kao ukrajinski centar za obuku blizu mjesta Ovruč, u pokrajini Žitomir na sjeveru zemlje.

Dobar dio razloga za upotrebu ovako skupih raketnih sustava svakako je ruski PR – Rusija bi sličnu verziju sustava Kalibr vrlo rado izvozila u druge zemlje, a za Kinžal tvrdi da je posljednja riječ tehnike jer se može probiti kroz bilo koji postojeći proturaketni štit na svijetu.

No britansko ministarstvo obrane odbacilo je ruske tvrdnje o vatrenom krštenju sustava Kinžal, poručivši da je do upotrebe istog “vrlo vjerojatno došlo kako bi se skrenula pažnja s činjenice kako ruski kopneni vojni pohod ne napreduje. Vrlo je mala vjerojatnost da će upotreba Kinžala osjetno utjecati na ishod ruske kampanje u Ukrajini”.

Rusija nije zauzela nijedan veći grad

Međutim, takve ocjene slaba su utjeha bilo kome tko se zatekne na meti ruske paljbe. U petak je u raketnom napadu na vojarnu u Mikolajivu stradalo više desetaka vojnika, a ruski dalekometni projektili su pogodili i neke ciljeve daleko od bojišnice – 35 ljudi je poginulo u napadima 13. ožujka na vojni poligon u Javorivu u pokrajini Lavov u zapadnoj Ukrajini, blizu poljske granice. Tom prilikom više od 30 raketa ispaljenih s aviona koji su nadlijetali Crno more i Azovsko more pogodilo je metu.

Ipak, Rusija zasad nije uspjela zauzeti nijedan veći ukrajinski grad – ni Harkiv na sjeveroistoku, ni Odesu na jugozapadu. Čak i gradovi Sumi i Černijiv na sjeveru – koji su oba blizu granice s Rusijom i područjem iz kojeg su ruske snage krenule u invaziju – su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom. A u Hersonu, gradu srednje veličine na jugu zemlje koji je pod ruskom kontrolom, ruska vojska je naišla na novi problem, jer bijesni stanovnici se svaki dan okupljaju na glavnom gradskom trgu i skandiraju ruskim vojnicima da odu kući. Jedan od tih skupova je u ponedjeljak završio nakon što su ruski vojnici bili primorani otvoriti vatru i šok bombe, u čemu je jedan čovjek završio s teškim ozlijedama.

Vojne analitičare trenutno brine još jedna posljedica ove nove faze rata – zbog sve slabijeg napredovanja ruskih kopnenih snaga, njihovi zapovjednici sve više pribjegavaju brutalnoj i nasumičnoj paljbi po ukrajinskim gradovima.

“Ako se bojište rata u Ukrajini pretvori u pat poziciju, ruske snage će nastaviti bombardirati ukrajinske gradove, pritom ih razarati i ubijati civile – bez obzira što ukrajinske snage nanose gubitke ruskim napadačima i poduzimaju vlastite kontra-napade na ruske pozicije,” stoji u analizi koju je 19. ožujka objavio američki Institute for the Study of War (ISW).

Tmurna prognoza

“Rusi se možda nadaju da će time narušiti moral Ukrajinaca i njihovu odlučnost da nastave s borbom u takvim okolnostima, jer na taj način Rusi demonstriraju nemogućnost Kijeva da sasvim potisne ruske snage ili da zaustavi njihove dalekometne napad, bez obzira što Rusi očito nisu u stanju zauzeti ukrajinske gradove. Stoga bi ukrajinska pobjeda u inicijalnoj fazi ruske invazije mogla postaviti uvjete na terenu koji će dovesti do destruktivnog produljenja konflikta i vrlo opasnog novog razdoblja u ratu u kojem će odlučnost Ukrajine i Zapada biti dovedeno do krajnjih granica.”

Ovoj tmurnoj prognozi pridružili su se i ukrajinski dužnosnici koji su počeli upozoravati na potencijalno otvaranje novog bojišta. Ukrajinski glavni stožer u nedjelju je ocijenio kako je prijetnja napada iz Bjelorusije na sjeverozapad Ukrajine “visoka” – bez ikakvih pojašnjenja.

Regija Volin u sjeverozapadnoj Ukrajini graniči s Bjelorusijom na sjeveru i s Poljskom – članicom NATO saveza – na zapadu. Teoretski, to bi područje moglo poslužiti napadačima sa sjevera da se približe Lavovu, strateški važnom gradu u zapadnoj Ukrajini koji služi kao ključan logistički centar ukrajinskoj vladi, ali i za humanitarnu pomoći koja pristiže u zemlju. On je i glavna tranzitna točka za civile koji bježe od nasilja iz drugih dijelova zemlje.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.