Građani Bosne i Hercegovine godišnje popiju ogromne količine lijekova. Vrijednosti koje se potroše na lijekove broje se u milijunima. Iz podataka koji su dostupni Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH vidljivo je da je bh. društvo iz godine u godinu sve bolesnije. Prema podatcima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, rekorderi su u potrošnji lijekova za bolesti kardiovaskularnog sustava. Naime, tijekom 2009. godine bh. građani su lijekova za bolesti kardiovaskularnog sustava popili u vrijednosti od 109,620.550,09 maraka.

Povišen krvni tlak

Od toga je najveći broj lijekova koji se koriste za povišen krvi tlak. Tako je antihipertenziva tijekom prošle godine kupljeno u vrijednosti od 86,061.444,78 maraka. Prema podatcima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, na drugome mjestu po potrošnji su lijekovi koji sprječavaju zgrušavanje krvi, tzv. antikoagulanasi. Ukupan promet ovih lijekova na bh. tržištu je 13,337.017,62 marke. Svakako nije zanemariv niti broj popijenih antihiperlipemika, odnosno lijekova koji snižavaju razinu serumskih lipida. Tako su građani BiH u samo jednoj godini lijekova za snižavanje razine serumskih lipida kupili u vrijednosti od 9,528.867,42 marke. Istraživanja raznih stručnjaka da sve veći broj građana pati od raznih depresivnih poremećaja, potvrđuju se i kroz podatke o potrošnji lijekova u Bosni i Hercegovini. Samo u 2009. kupljeno je antidepresiva u vrijednosti od 8,688.547,90 maraka. Kako doznajemo iz ljekarni, uglavnom se radi o jakim antidepresivima.

Živčane bolesti

Naime, lijekovi poput apaurina bh. građanima su “prelagani” tako se uglavnom kupuju Seroksat, Flusetin, Zoloft koji spadaju u jake antidepresive. Tijekom 2009. godine građani su najmanje novca dali na lijekove koji potiču zgrušavanje krvi, odnosno na tzv. antihemoragike. Ovih lijekova je kupljeno u iznosu od 3,979.943,93 marke. Iz Agencije navode kako se, prema već navedenim podatcima, dolazi do zaključka da se u BiH najviše troše lijekovi za kardiovaskularna oboljenja, i to 23,5 posto od ukupnog prometa lijekova, a nije zanemariva činjenica da 14,45 posto od ukupnog prometa lijekova otpada na lijekove za bolesti živčanog sustava. Iz ljekarni koje smo kontaktirali ističu da se, kada su u pitanju lijekovi koji se mogu kupiti na recept, uglavnom prodaju oni koji se nalaze na esencijalnim listama lijekova. Liječnici se trude građanima olakšati i umanjiti troškove za lijekove, tako da im uglavnom propisuju lijekove koji se nalaze na listama, objasnili su iz ljekarni.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’