Mnogo je problema u BiH, a mnogi se prema njima ponašaju indiferentno. U Anićevom rječniku stoji da je indiferentan onaj koji ne pokazuje svoju naklonost, ravnodušan, nezainteresiran. Indiferentno je ono što je na indiferentan način pa Anić navodi primjer: indiferentno se ponašati. Prema Novom rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića indiferencija je odsutnost interesa prema drugima, hladnoća, odsutnost naklonosti, ljubavi koja je prije postojala, indiferentnost. U psihologiji indiferencija (indiferentnost) je duševno stanje ravnodušnosti, nezainteresiranosti, neosjetljivosti, bez emocionalnih reakcija na događaje, bez suosjećanja za drugoga. Ima ovoga i u politici i za izvoz. Indiferentnost je i apatija. Pojam potječe od latinske riječi indifferentia, a znači ravnodušnost.

U srednjovjekovnoj skolastici indiferencija je idealno stanje duha oslobođenog tjelesnosti, a u idealističkoj filozofiji 19. stoljeća nerazlučivost slobode od nužnosti, prirode od duha, realnog od idealnog te njihovo totalno prožimanje. Prema Klaiću indiferentan je i neodređen, nehajan, hladan, kojemu je svejedno, koji je neutralan, nemaran, ni dobar ni zao, ma kakav, neznatan, sporedan, nuzgredan. Idinferentisti su pristaše filozofskog pravca koji smatra da je idealan životni stav rezignacija prema svemu. To u politici nije baš dobar izbor. Pitali su Muju:

“Što te više brine, neznanje ili nezainteresiranost?“ Mujo im odgovori:

“Ne znam i ne zanima me!“

Hrvatskom kruži lažna poruka: Pripazite, jer izgleda uvjerljivo