Ovih dana jedna od aktualnih tema je i prijava za porez na dohodak. Prema potvrđenim informacijama iz Porezne uprave FBiH, skraćen je rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak - umjesto do 30. travnja za 2010. i ubuduće će se obrasci GPD-1051 predavati do 31. ožujka tekuće za prethodnu godinu, a svi drugi izvještaji te obrasci, specifikacije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu, uključujući i obrazac GIP-1022. Kako krajem siječnja dospijevaju prvi rokovi predaje prijava za porez na imovinu, a riječ je o vikendicama, poslovnim prostorima, stanovima i garažama koje se izdaju pod zakup, logičnim se nameće pitanje koliko u ovom segmentu porezne politike caruje siva ekonomija.

Siva ekonomija

Većina stručnjaka iz oblasti porezne politike slaže se s tvrdnjama da siva ekonomija zauzima određen postotak u ovoj oblasti. To je potvrdila i analiza sive ekonomije u BiH koju je sačinio Federalni zavod za programiranje. U analizi se navodi da se izdavanje stanova, garaža i poslovnih prostora bez prijavljivanja prihoda također tretira kao siva neregistrirana ekonomija. Koliko su oštećeni županijski proračuni, jer u većini slučajeva, kako se navodi u analizi, podstanari nisu prijavljeni, teško je reći bez detaljnog istraživanja. Još uvijek se raspolaže brojkama popisa iz 1991. prema kojemu je u BiH bilo milijun i 316 tisuća stanova. Iako u ovoj oblasti do sada nije bilo nekih detaljnijih istraživanja, prema informacijama kojima raspolažu u Poreznoj upravi FBiH, porez na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stana zasad samo plaćaju vlasnici koji iznajmljuju svoje stanove zaposlenicima u državnim i entitetskim institucijama, a riječ je o zastupnicima i članovima vlada. Takvi ugovori se obično sklapaju na licu mjesta u Poreznoj upravi. S druge strane, pretpostavka je da samo u Sarajevu ima nekoliko tisuća izdanih stanova. No, kako institucije koje bi se trebale baviti ovim poslom nemaju dovoljan broj inspektora, a svijest građana, za razliku od onih na zapadu, nije dosegnula razinu razvijenog građanskog društva, malo je koga briga za nelegalnim bogaćenjem. Tisuće studenata, mladih bračnih parova i radnika u BiH žive kao podstanari. Cijene iznajmljivanja stanova posljednjih godina naglo su porasle, a mnogi su prisiljeni plaćati skupe stanarine, često i za neuvjetan smještaj.

Studenti na udaru

Studenti tvrde da su oni najviše na udaru jer su stanovi dostigli cijenu koja je mnogo viša od njihova standarda. Nisu zadovoljni ni onim što im se pruža za novac kojim plate stanovanje, tvrdeći da je nezahvalno biti “pod tuđim krovom” jer vlasnici znaju diktirati svakojake uvjete kojima se oni moraju prilagođavati. Podstanari navode i da cijene nekretnina vrtoglavo rastu, što uzrokuje skuplju stanarinu. Primjerice, u Sarajevu i Banjaluci jednosobni, ujedno i najtraženiji stanovi, izdaju po cijeni od 300 do 400 KM, dvosobni od 400 do 700 KM, a najmanja potražnja je za trosobnim stanovima koji koštaju više od 600 KM. Cijene iznajmljivanja stanova isključivo zavise od lokacije.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’