Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Srpski kralj šećera: Za investicije u Hrvatskoj imam 100 mil. €

Nebrojeno puta uvjerili smo se da kriza može biti i problem i šansa. Ako smo u Ukrajini razvili uspješan biznis, ne vidim zašto ne bismo i u RH, kaže Kostić.
26. studenoga 2010. u 09:00 0 komentara 28 prikaza
'kostic_PXL_unu_101026'
Foto: ''

Miodrag Kostić, jedan od deset najmoćnijih srpskih gospodarstvenika, čije je bogatstvo procijenjeno na 300 milijuna eura, nedavno je na zagrebačkoj konferenciji Food, Drinks & Retail najavio velike akvizicije i u Hrvatskoj. Srpski kralj šećera, kako mu tepaju, uspješan je, očito, u svakom biznisu koji je započeo, poljoprivredi, turizmu, nekretninama... Vlasnik je i najveće brokerske kuće u Srbiji, a navodno i najskuplje jahte na Jadranu, vrijedne 28 milijuna eura.

"Ne bojim se birokracije"

Među prvima probijate led među srpskim gospodarstvenicima u Hrvatskoj. Bojite li se administrativnih i drugih teškoća, kako obično strani ulagači percipiraju hrvatsko tržište?

– I srpsko i hrvatsko tržište investitori percipiraju na sličan način – kao mjesta nepotrebne administracije i birokracije. No, ne bojim se. MK grupa već četiri godine uspješno posluje i na tržištu Ukrajine koje je, siguran sam, znatno kompliciranije po tom pitanju. Ako smo tamo razvili uspješan model biznisa, ne vidim razloga zašto ne bismo i na hrvatskom tržištu, koje je puno bliže i sličnije našem. 

U Srbiji ste se već dokazali šećernim biznisom, a ni u turizmu niste novi. Kako u krizi i recesiji prolazi vaš turistički biznis na Kopaoniku?

– Srbija nije tradicionalno turistička zemlja poput Hrvatske. Imamo nekoliko pravih turističkih bisera, od kojih je Kopaonik, rekao bih, glavni. Recesija se za prethodne zimske sezone osjetila, možda najviše i zbog ukidanja viza za građane Srbije koji su željni novih destinacija i putovanja. Međutim, zahvaljujući velikom investiranju – a MK grupa je u dvije godine uložila gotovo 10 milijuna eura u turistički kompleks na Kopaoniku – te suvremenom pristupu u menadžmentu, inovativnosti i uvođenju novih turističkih proizvoda, očekujemo da će ova sezona biti znatno bolja.

 U Hrvatskoj ste najavili ulazak u "morski" turizam i poljoprivredno-prehrambenu industriju? Na koje tvrtke ciljate?

– Svako preuranjeno iznošenje detalja u javnost, pa i imena pojedinaca i kompanija, moglo bi utjecati na tijek pregovora pa nisam spreman govoriti o konkretnim imenima. Zasad mogu samo reći da razvijamo koncept poslovanja koji podrazumijeva da s istim menadžmentom, po potrebi i svim radnicima, ljeti vodimo hotelski kompleks na moru, a zimi na Kopaoniku.  

Kolika će biti ulaganja MK grupe u Hrvatsku?

– Spremni smo u unosan biznis u Hrvatskoj uložiti do 100 milijuna eura, od čega bih osobno investirao oko 30 posto vlastitog kapitala.

 Kako vidite hrvatski turizam i svoju šansu na hrvatskom turističkom tržištu?

– Hrvatsku obalu i turizam vidim kao fantastičan, nedovoljno iskorišten resurs koji ima odličan potencijal za daljnji rast i razvoj čak i do 500 posto. Uz adekvatne investicije, inovativan pristup i podizanje efikasnosti na svim nivoima u poslovanju, mislim da se može mnogo učiniti i u tom sektoru. Hrvatska obala ima prirodne resurse i povijesno naslijeđe, s kojim se može mjeriti malo koja svjetska destinacija. Takav bi se resurs trebao kapitalizirati tijekom cijele godine, ne samo ljeti. 

Nova percepcija Hrvatske

Je li Hrvatska doista "tako lepa i tako blizu", kakav je bio slogan za hrvatski turizam u Srbiji? Kakva je percepcija srpskih građana na spomen hrvatskog turizma?

– Rekao bih da se ova percepcija polako mijenja u pozitivnom smjeru. Tome najviše doprinose vodeće generacije političara u obje zemlje i sve bolji međudržavni odnosi. U Srbiji postoje generacije koje su odrasle na hrvatskoj obali i za koje je asocijacija za "pravo more" neponovljiva kombinacija mirisa borovine i slane vode Dalmacije. Upravo su oni među prvima ponovno bili na hrvatskoj obali.

Trenutačno je i previše hotela u Hrvatskoj na prodaju? Je li to dobro ili loše?

– Pitanje je za koga je dobro, a za koga loše? Loše je samo do momenta dok sve kompanije koje su u problemu ne pronađu prave investitore. Očito je da postoje ozbiljni problemi, a vjerujem najviše u dijelu hotelskog menadžmenta i same profitabilnosti poslovanja.  

Zovu vas srpskim kraljem šećera? Osjećate li se tako s obzirom na to da ste kupili tri srpske šećerane za tri eura?

– Točno je da smo kupili tri šećerane za po tri eura, no uvijek se nekako zaboravlja da smo s njima preuzeli i 40 milijuna dugova, da smo investirali više od 85 milijuna eura i osigurali još 80 milijuna eura obrtnog kapitala da bi sve to funkcioniralo. Dakle, govorimo o 200 milijuna eura, a ne o tri. 

U kakve ste poslove ulagali u Ukrajini?

– Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na tom zahtjevnom tržištu prilično težak. Naš biznis u Ukrajini vezan je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Iz Srbije smo u Ukrajinu izvezli samo svoj know-how iz agrobiznisa. Kada smo došli, u zakup smo bez problema mogli uzeti stotine tisuća hektara zemlje, cijene su bile jako niske, a ugovori dugoročni jer nije bilo potražnje. S vremenom se pokazala sva neuređenost političkog sistema, kao i velike administrativne prepreke. S druge strane, ne treba zaboraviti da je Ukrajina tržište od 54 milijuna stanovnika i da ima 42 milijuna hektara vrlo kvalitetne zemlje. U Ukrajinu smo dosad investirali 50 milijuna dolara, od čega je najveći dio bio naš kapital, a od EBRD-a smo uzeli 10 milijuna dolara kredita za gradnju najvećeg i najsuvremenijeg silosa u toj zemlji s gotovo 120.000 tona skladišnih kapaciteta.  

Danas ste među 10 najbogatijih ljudi u Srbiji. Kako ste zaradili svoj prvi milijun?

– Privatnim se biznisom bavim više od 20 godina, a sam sebe izdržavam još od srednje škole. Stjecanje prvog milijuna bio je proces, a ne trenutak, ali recimo da sam već potkraj osamdesetih godina živio sasvim dobro.

Ojačali u krizi

Koliko tvrtki danas imate?

Danas je MK Group jedan od najvećih poslovnih sustava u Srbiji. Tu imamo 35 poduzeća, u Ukrajini sedam, a na posredan i neposredan način zapošljavamo oko 5000 ljudi. Najviše poslujemo u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali i industrijama u poljoprivredi, poput šećerana. Od 2008. prisutni smo i u turizmu, a u sastavu MK grupe imamo i kompanije koje se bave IT tehnologijama, financijskim menadžmentom, nekretninama i slično.  

Je li kriza idealna za širenje agrobiznisa i nove akvizicije?

– Mi smo se nebrojeno puta dosad uvjerili kako kriza za neke može biti problem, a za druge šansa za rast. Na žalost, oni koji nisu na vrijeme reprogramirali svoje dugove, koji imaju prevelike troškove, probleme s likvidnošću, neosigurana potraživanja, preglomaznu administraciju i neefikasno poslovanje doći će u situaciju da ih prodaju vjerovnici, najčešće poslovne banke jer neće biti u stanju servisirati obveze. Tako će doći i do novog kruga privatizacije i novih akvizicija.  

Kako je kriza općenito utjecala na vaše poslovanje na srpskom tržištu, kako na ostalima?

– MK grupa je na vrijeme predvidjela dolazak ekonomske krize. Smatram da smo uspješno preduhitrili negativne posljedice i tu i na drugim tržištima na kojima poslujemo, u prvom redu u Ukrajini. Zbog slabljenja konkurencije zbog krize, tržišna pozicija MK grupe je u ovom razdoblju zapravo i ojačala. Još prije početka krize restrukturirali smo sve svoje kreditne obveze, tako da sada imamo pravilno raspoređen balans kratkoročnih i dugoročnih kreditnih obveza.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.