Ekonomska situacija u BiH nije ružičasta, ali i u takvom ambijentu postoje značajne razlike od županije do županije, od grada do grada. Brojke govore da je Sarajevo, osim što je administrativno središte BiH, trenutno ekonomski, financijski i na mnoge druge načine ispred ostalih velikih gradova ili gospodarskih središta u BiH.
Sarajevo privilegirano
Razlike u razvoju između Sarajeva i ostatka zemlje, a posebno u Federaciji BiH, vide se i golim okom. Dok su u većini drugih područja graditeljski i infrastrukturni projekti skoro potpuno zaustavljeni, u Sarajevu se mnogo toga gradi. Zbog svoje veličine i značaja Sarajevo je sigurno zanimljivo domaćim i stranim investitorima, ali i sama činjenica da je tu smješteno 90 posto državnih i skoro sve federalne institucije, brojne međunarodne organizacije, diplomatska i gospodarska predstavništva, Sarajevo čini privilegiranim u odnosu na ostatak zemlje. Druga važna činjenica je i centralizacija, jer se nakon rata sve usmjerava u Sarajevo od politike, novca do svih oblika pomoći. Samo državne institucije za zakup prostora godišnje troše oko 28 milijuna KM. Najveći dio tih sredstava odnosi se upravo na Sarajevo. Usporedba proračuna s kojima raspolažu pojedine županije i gradovi također zorno svjedoči o apsolutnoj dominaciji Sarajeva. Godišnji proračun Sarajevske županije je skoro 759 milijuna KM. Doda li se tome gradski proračun od više od 16 milijuna KM i proračuni svih sarajevskih općina dobit će se znatno veći iznos, što pojedine županije i gradovi, pogotovo gdje su Hrvati u većini mogu samo sanjati. Usporedbe radi, proračun Grada Mostara, kao regionalnog središta Hercegovine iznosi 50,2 milijuna KM. Nešto bliže Sarajevu, ali i dalje daleko od spomenutih proračunskih brojki su Distrikt Brčko i grad Banja Luka. Proračun Distrikta Brčko je nešto veći od 236 milijuna, dok Banja Luka ima na raspolaganju 139,7 milijuna KM. Za Bijeljinu kažu da je gospodarsko središte Republike Srpske, ali njen godišnji proračun ne prelazi 58 milijuna KM. Vitez, koji se naziva gospodarskim čudom središnje Bosne, godišnje raspolaže sa skromnih 6,7, a Široki Brijeg s 8,9 milijuna maraka.
Razlike među gradovima
Ako bi se zbog usporedbe županijskih i gradskih, odnosno općinskih proračuna, prethodni podaci mogli uzeti s rezervom, za službene brojke o društvenom proizvodu (BDP) po glavi stanovnika to se svakako ne može reći. U prošloj godini je BDP po stanovniku u Sarajevskoj županiji iznosio 13.151 KM, što je skoro dvostruko više od druge županije na ovoj listi. Hercegovačko-neretvanska županija imala je BDP 7800 KM po stanovniku, dok su sve ostale županije ispod 7000 KM. Promatra li se BDP u tisućama maraka, razlike su još uvjerljivije. BDP Sarajevske županije je 5,8 milijardi maraka, a najbliže – Tuzlanske županije 2,5 milijardi KM. Iz svega ovoga više je nego vidljivo kako je Sarajevo središte moći u BiH i brojne prednosti čine ga svakim danom sve jačim u odnosu na Mostar i druge gradove. Administrativna uloga i koncentracija političke moći svakako su utjecali i na dominaciju u ekonomskom, financijskom i svakom drugom pogledu.
