Već 30 godina mnoge hercegovačke tvrtke grade putove diljem FBiH, i to vrlo uspješno. Jedna od njih zadnjih pet godina dobar dio poslova radi za federalnu instituciju JP Ceste FBiH. I ove godine su dobili poslove od JP Ceste FBiH te su se nadali da su plaće radnicima osigurane za još jednu godinu. - Moj otac radi u jednoj hercegovačkoj tvrtki koja je uvijek gradila ceste za državu i sve do sada smo uspjeli živjeti.
Ugrožena egzistencija
Od kada je došla ‘država za čovjeka’ u BiH, to jest većem djelu BiH, moj otac već mjesecima sjedi zabrinut u kući i mami govori da će ostati bez posla, priča jedan razočarani mladić gledajući svoga oca kako brine za egzistenciju 400 ljudi koji su na neki način povezani s njegovom tvrtkom. Naime, nakon čistke javnih poduzeća u FBiH, od kada su na vlast došle stranke platforme, i diobe plijena, isti su odlučili da bi najbolje bilo da nitko ništa ne radi i da kreditna sredstva predviđena za investicije u ovoj godini oroče negdje u banci, plaćaju penale na odobrene kredite, a kamate da dijele s ortacima u bankama u kojima su oročili sredstva za investicije, prepričavaju poduzetnici.
- Cilj je urediti BiH prema svojim ljudima i krajevima, prema onima koje oni drže za čovjeka. A moj otac za njih, čini se, nije čovjek! Ne želeći shvatiti taj apsurd i priču zabrinutog oca, saznao sam da je riječ, u ovom slučaju, o kreditu EIB-a i EBRD-a koji je odobren poduzeću Ceste FBiH na temelju petogodišnjeg plana sanacije magistralnih cesta. Taj plan usvojio je Parlament BiH te potvrdilo Vijeće ministara BiH. Međunarodni natječaj je raspisan od JP Ceste FBiH, prvi natječaj početkom svibnja ove godine nakon kojeg su izabrani izvođači, potvrđeni od banke EIB i uplaćene garancije za dobro izvođenje poslova od strane izvođača, tužno konstatira ovaj mladić misleći na oca kojeg čeka neizvjesnost - hoće li raditi ili propasti.
Pod kontrolu Sarajeva
Međutim, platformaška vlast po žurnom postupku smjenjuje Nadzorni odbor i upravu JP Ceste FBiH te novi direktor raspisuje drugi krug natječaja u lipnju ove godine.
Kako naglašavaju poduzetnici, nakon toga samo - tišina! Ništa se ne gradi. Kako doznajemo, samo u HBŽ-u se trebalo investirati više od osam milijuna KM, a u ZHŽ-u 4,5 milijuna. Vlada FBiH odgađa donošenje odluke o potpisivanju ugovora, građevinska sezona odmiče, a posljednja informacija je da će poništiti natječaje i preusmjeriti sredstva bliže Sarajevu. Većinu poslovna nakon raspisanih natječaja su dobile domaće tvrtke. Pokušava se na sve načine ove i slične investicije staviti pod sarajevsku kontrolu.
