“Znanost bez vjere je neuvjerljiva, a vjera bez znanosti slijepa“, citirao je dekan Zoran Primorac glasovitog Einsteina, na otvaranju okruglog stola “Znanost i religija - sukob ili dijalog” održanom jučer na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.

Nastavak projekta

- Ovaj skup u suorganizaciji sa Studijskom grupom Znanost i duhovnost Sveučilišta u Zagrebu predstavlja nastavak projekta našeg fakulteta o promišljanju odnosa znanosti i vjere, odnosno religije. Prije dvije godine organizirali smo međunarodni znanstveni skup “Suvremena znanosti i vjera“ u kojem je sudjelovalo više od četrdeset znanstvenika sa šireg intelektualnog prostora. Upravo na tragu ove ideje i nastavka ovako važnog projekta, danas smo okupili eminentne stručnjake kako bismo pokazali put mogućnosti dijaloga i korijene i perspektive tog dijaloga, istaknuo je Primorac. Tema i predavači pobudili su veliko zanimanje među studentima, što potvrđuje i prepuna dvorana mladih ljudi koji su došli čuti mišljenje vrhunskih stručnjaka iz regije o neiscrpnoj temi.

Dr. Marijan Šunjić, prof. emeritus, na PMF-u u Zagrebu, istaknuo je važnost proučavanja odnosa između znanosti i religije u trostrukom smislu: važnost za pojedinca, za same znanost i religiju i za društvo.

Dr. Stipe Kutleša, znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu, istaknuo je da i u znanosti ima elemenata vjere. - Vjernici i ateisti se razlikuju upravo prema poimanju Boga - jedni u kakvog Boga vjeruju, a drugi kakvog Boga niječu. Ti se pojmovi često veoma razlikuju. Obično ni vjernik ne vjeruje u ono što ateist ne priznaje - tvrdi dr. Nikola Stanković, prof. na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

Uzajamna isključivost

- U Europi je do danas vladalo antagonističko-konfrontacijsko mišljenje, koje drugoga nastoji potisnuti i ukloniti. O toj uzajamnoj isključivosti pisali su I. Kant, G. W. F. Hegel i u novije vrijeme J. Derrida. U novom je stoljeću došlo do uzajamno nepomirljive isključivosti između Boga i čovjeka, vjere i uma, religije i znanosti, tvrdi dr. Mile Babić. Salih Čolakovic, prof. Kur’anskih znanosti, govorio je o religijskom poticanju znanosti te razlikama između religijskih i eksperimentalnih znanosti kao i religijskoj zloupotrebi znanosti.

- Crkva potvrđuje autonomiju znanosti jer odgovara volji Stvoriteljevoj!

Ako se u bilo kojoj znanosti istraživanje vrši doista znanstveno i po moralnim načelima, nikada se neće protiviti vjeri. Isti je izvor i profane i vjerske realnosti, istakao je dr. Iko Skoko, prof. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, moderator je bio prof. Iko Skoko.

Bankrotirao poznati modni lanac u kojem su rado kupovali i Hrvati. Zatvaraju trgovine