Stigli su nam hladniji dani, grijanje domova već nam je postalo svakodnevica, a zima nam tek stiže... Uz stalna poskupljenja, uključujući i poskupljenja energenata, postavlja se pitanje kako barem malo uštedjeti na grijanju ako znamo koji uređaj troši najviše električne energije?
Naime, kod uređaja koji struju pretvaraju u toplinu, računica je jednostavna. Američko ministarstvo energetike (DOE) navodi da električno otporno grijanje svu električnu energiju koju uzme pretvara u toplinu. Snaga u kilovatima pomnožena sa satima rada zato daje potrošnju u kilovat-satima (kWh): grijalica od 2 kW za jedan sat potroši 2 kWh, bez obzira na to je li uljni radijator, kalorifer ili panel, piše N1.
Za grijalice ne postoji EU energetska oznaka. Europska komisija navodi da propisi o ekodizajnu obuhvaćaju i električne grijače prostora, ali da je energetsko označavanje za njih isključeno. Zato je kod njih jedini pouzdan podatak snaga s pločice.
Grijalica snage 2 kW za šest sati rada potroši 12 kWh, otprilike koliko prosječan novi hladnjak za 24 dana. Kad se uređajii usporede po mjesečnoj potrošnji, na vrhu su uređaji za grijanje i bojler, a hladnjak, perilica rublja i pećnica troše višestruko manje. Računica u tekstu je samo u kWh, uz jasne pretpostavke.
Potrošnja ovisi o navikama pa su brojke ispod procjena za jedan zimski mjesec od 30 dana, uz pretpostavke navedene uz svaki uređaj. Za hladnjak, perilicu rublja i pećnicu korišteni su prosjeci Europske komisije za nove uređaje prodane 2020. godine.
Rang-ljestvica po mjesečnoj potrošnji
- TA peć snage 3 kW, puni se osam sati svake noći: do 24 kWh dnevno, odnosno do 720 kWh mjesečno. Ako termostat ranije prekine punjenje, potrošnja je manja.
- Grijalica od 2 kW, šest sati dnevno: 12 kWh dnevno, 360 kWh mjesečno.
- Bojler od 80 litara, jedno puno zagrijavanje dnevno: oko 4,65 kWh dnevno, oko 140 kWh mjesečno, plus toplotni gubici bojlera.
- Hladnjak s ledenicom: oko 0,5 kWh dnevno, oko 15 kWh mjesečno.
- Perilica rublja: oko 8 kWh mjesečno.
- Električna pećnica: oko 7 kWh mjesečno.
Termoakumulacijska (TA) peć ne grije izravno, nego noću puni jezgro toplinom koju danju otpušta. Britanski Energy Saving Trust navodi da takve peći koriste jeftiniju struju u razdoblju niže tarife i da su zato jeftinije za rad od izravnih električnih grijalica. Količina kWh, međutim, ostaje velika: peć od 3 kW za osam sati punjenja uzme 24 kWh, kao grijalica od 2 kW za 12 sati rada. Raspored niže tarife ovisi o opskrbljivaču i ugovoru.
Prema Američkom geološkom zavodu (USGS), za zagrijavanje jednog kilograma vode za jedan stupanj treba 4.184 džula. Ako zimi u bojler ulazi voda od 10 stupnjeva, a grije se na 60, za 80 litara treba oko 16,7 megadžula, odnosno 4,65 kWh. To je pretpostavka jednog punog zagrijavanja dnevno. Bojler, uz to, troši struju i na održavanje temperature, a točan iznos ovisi o izolaciji i podešenom termostatu.
Za ove uređaje EU energetska oznaka daje konkretan broj, a podaci se mogu provjeriti i u europskoj bazi EPREL.
- Hladnjak i zamrzivač: oznaka navodi godišnju potrošnju u kWh. Europska komisija navodi da je prosječan novi kombinirani hladnjak 2020. trošio oko 181 kWh godišnje, 56 posto manje nego 1990.
- Perilica rublja: oznaka navodi potrošnju na 100 ciklusa programa „eco 40-60“. Prosječna potrošnja u EU 2020. bila je oko 96 kWh godišnje.
- Pećnica: oznaka navodi potrošnju po jednom ciklusu, posebno za klasični i za ventilatorski način rada. Prosječna nova električna pećnica prodana 2020. trošila je 84 kWh godišnje.
Zimski račun zato najviše diže grijanje strujom. Jedan sat grijalice od 2 kW potroši otprilike koliko prosječan novi hladnjak za četiri dana, navodi N1.
Otvori KEKS Pay
