U posljednje vrijeme sve se više govori o važnosti održavanja stabilne razine šećera u krvi, ne samo radi prevencije dijabetesa tipa 2, već i za izbjegavanje naglih padova energije. Nije ni čudno, s obzirom na to da svijet sve više zahvaća 'epidemija' šećerne bolesti, a razlozi su, prije svega, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava i brza prehrana... Nažalost, od dijabetesa tipa 1 obolijeva i sve više djece, a gotovo da i nema starijih kojima nije bar jednom dijagnosticirana povišene/visoka razina šećera u krvi... Osim toga, brojni su i latentni slučajevi dijabetesa.
Mnogi od nas simptime koji ukazuju na visok šećer, time i sklonost ili već oboljenje od dijabetesa jednostavno zanemaruju. A to su, prije svega, učestalo noćno mokrenje, stalna žeđ...
U moru savjeta na društvenim mrežama proširila se tako i tvrdnja da je voće, poput banana i jagoda, "loše" za šećer. No, liječnici objašnjavaju da je situacija složenija, prenosi Index.
"Iako voće sadrži prirodni šećer fruktozu, na tijelo ne djeluje jednako kao slatkiši ili rafinirani ugljikohidrati", objašnjava za Parade dijetetičarka Amanda Sauceda.
"Voće je spoj prirodnog šećera, vitamina, minerala i vlakana, što ga čini boljim izborom za regulaciju šećera u krvi."
Ključan pojam u ovoj raspravi je glikemijski indeks (GI).
"Glikemijski indeks je ljestvica koja mjeri koliko brzo hrana bogata ugljikohidratima podiže razinu šećera u krvi", pojašnjava Kara Dawson, dijetetičarka i voditeljica kliničke prehrane.
Ljestvica se kreće od 0 do 100, pri čemu hrana s visokim GI, s ocjenom 70 i više, uzrokuje nagle skokove šećera, dok se ona s niskim GI, 55 i niže, probavlja sporije, što rezultira postupnijim promjenama razine šećera. No, GI nije jedini faktor koji treba uzeti u obzir.
Utjecaj na šećer u krvi: Jagode imaju prednost
Kada je glavni cilj kontrola šećera u krvi, jagode su bolji saveznik od banana. Jedan od glavnih razloga je njihov niži glikemijski indeks, koji iznosi oko 40. Kod banana, GI varira ovisno o zrelosti - od 42 do 51 za srednje zrelu bananu, pa sve do 85 za vrlo zrele plodove. "Banane mogu uzrokovati nešto brži porast šećera u krvi, čak i kad se unese ista kalorijska vrijednost", kaže Dawson.
Iako banane tehnički sadrže nešto više vlakana na 100 grama, prednost u praksi pripada jagodama. Dr. Chris Mohr, dijetetičar, objašnjava zašto: "Jagode imaju osjetno manje ukupnih ugljikohidrata, što znači da osiguravaju dobru količinu vlakana uz manje opterećenje šećerom". Uz to, jagode su bogate antioksidansima poput vitamina C i antocijana, koji imaju protuupalna svojstva.
Dr. Mohr napominje kako neka istraživanja upućuju na to da jagode mogu ublažiti porast šećera u krvi i inzulinski odgovor nakon obroka, iako taj učinak može varirati. Ipak, upozorava: "Ključno je obratiti pozornost na oblik u kojem jedete jagode. Džemovi, sirupi i deserti mogu sadržavati velike količine dodanog šećera".
Izvor energije: Pobjeda za banane
Ako vam je potrebna energija, banane su bolji izbor. Srednje velika banana sadrži dvostruko više kalorija i više nego dvostruko ugljikohidrata u usporedbi sa šalicom jagoda. "Suprotno uvriježenom mišljenju, kalorije nisu neprijatelj. One su mjera za energiju koja nam je potrebna za sve životne funkcije", objašnjava dijetetičarka Sharniquia White.
"Ugljikohidrati su primarni izvor energije za tijelo. Razgrađuju se u glukozu koju stanice koriste kao gorivo, a mozak i mišići uvelike ovise o njima", dodaje White, ističući da su banane zato pogodniji izbor prije ili poslije treninga.
Banane su također izvrstan izvor vitamina B6, koji, kako kaže dijetetičarka Amanda Sauceda, pomaže "otključati energiju iz hrane" pretvarajući je u gorivo za stanice. Ne treba zaboraviti ni kalij, ključan za rad živaca, kontrakciju mišića i stanični metabolizam, kako pojašnjava Dawson.
Nutrijenti i ostale zdravstvene prednosti
Obje vrste voća nude niz drugih zdravstvenih prednosti. Jagode su krcate vitaminom C, što prema riječima Sharniquije White pomaže apsorpciji željeza, a zbog visokog udjela vode odlične su i za hidrataciju.
S druge strane, Amanda Sauceda ističe dobrobiti banana za zdravlje crijeva. "Otporni škrob u zelenijim bananama djeluje kao prebiotik, hrana za dobre crijevne bakterije, čime se potiče zdrav crijevni mikrobiom", zaključuje ona