Timus, poznat i kao prsna žlijezda, godinama se smatrao organom čija uloga završava u djetinjstvu. Budući da se s godinama postupno smanjuje i zamjenjuje masnim tkivom, prevladavalo je mišljenje da kod odraslih više nema značajniju funkciju, prenosi Slobodna Dalmacija istraživanje prestižnog časopisa Nature koji tu pretpostavku dovodi u pitanje.
Naime, znanstvenici tvrde da bi stanje timusa moglo biti jedan od važnih pokazatelja zdravlja imunološkog sustava te da je povezano s duljim životnim vijekom, manjim rizikom od raka i kardiovaskularnih bolesti, ali i boljim odgovorom na liječenje.
"Znali smo da timus kod odraslih vjerojatno nije potpuno neaktivan, no iznenadilo nas je koliko su njegovo stanje i zdravstveni ishodi snažno povezani", rekao je onkolog dr. Hugo Aerts s Harvarda i voditelj Programa za umjetnu inteligenciju u medicini pri zdravstvenom sustavu Mass General Brigham.
Analizirani podaci više od 27.000 ispitanika
Kako bi ispitali ulogu timusa u odrasloj dobi, istraživači su analizirali zdravstvene podatke više od 27.000 ljudi uključenih u dvije velike dugogodišnje studije – Framinghamsku studiju o srcu i Nacionalni program probira raka pluća u SAD-u.
Svim ispitanicima učinjena je kompjutorizirana tomografija (CT), a pomoću sustava temeljenog na umjetnoj inteligenciji procijenjeni su veličina, građa i očuvanost timusa. Na temelju tih podataka svaki je sudionik dobio procjenu zdravlja ovog organa te je svrstan u skupinu s dobrim, prosječnim ili lošim stanjem timusa.
Nakon toga znanstvenici su pratili zdravstvene ishode tijekom idućih godina.
Rezultati su pokazali iznenađujuće snažnu povezanost između očuvanosti timusa i općeg zdravstvenog stanja.
Čak i nakon što su uzeli u obzir dob, spol, pušenje i druge čimbenike rizika, istraživači su utvrdili da su osobe sa zdravijim timusom imale približno 50 posto manji rizik od smrti tijekom sljedećih 12 godina u odnosu na ispitanike kod kojih je timus bio znatno propao.
Istodobno je rizik od razvoja raka pluća bio manji za oko 36 posto, dok je vjerojatnost smrtnog ishoda od te bolesti bila gotovo upola niža.
Još izraženije razlike zabilježene su kod bolesti srca i krvnih žila. U dvije analizirane populacije rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti bio je manji između 63 i čak 92 posto kod osoba koje su imale bolje očuvan timus.
U drugom radu, također objavljenom u časopisu Nature, isti istraživački tim pokazao je da stanje timusa može biti povezano i s uspješnošću imunoterapije.
Pacijenti s očuvanijim timusom bolje su odgovarali na liječenje različitih vrsta raka, uključujući rak pluća, melanom i rak dojke, te su u prosjeku živjeli dulje od onih s lošijim stanjem ovog organa.
"U početku smo mislili da je riječ o fenomenu koji se odnosi isključivo na liječenje raka. No kada smo proširili istraživanje na opću populaciju, postalo je jasno da je timus mnogo širi pokazatelj zdravlja nego što smo pretpostavljali", istaknuo je Aerts.
Zašto je timus toliko važan?
Iako se timus tijekom starenja smanjuje, znanstvenici danas smatraju da i dalje proizvodi nove T limfocite – obrambene stanice koje imaju ključnu ulogu u prepoznavanju i uništavanju virusa, bakterija te tumorskih stanica.
Ta pretpostavka podupire i istraživanje iz 2023. godine koje je pokazalo da odrasle osobe kojima je timus kirurški uklonjen imaju znatno veći rizik od smrti tijekom sljedećih pet godina u odnosu na osobe kojima je organ ostao očuvan.
Autori ističu kako najnoviji rezultati potvrđuju da se smanjenje timusa s godinama ne smije tumačiti kao potpuni gubitak njegove funkcije.
Obrana mehanizma
Analiza je pokazala da su pušenje, pretilost i kronične upalne bolesti povezani s lošijim stanjem timusa, što upućuje na dvosmjernu povezanost između životnog stila i zdravlja imunološkog sustava.
Drugim riječima, zdrav timus može pridonijeti učinkovitijoj obrani organizma, dok nezdrave navike mogu ubrzati njegovo propadanje i oslabiti imunološki odgovor.
Autori naglašavaju da njihovi rezultati pokazuju povezanost, ali još uvijek ne dokazuju da upravo zdrav timus izravno produljuje život ili smanjuje rizik od bolesti. Za potvrdu uzročno-posljedične veze bit će potrebna dodatna istraživanja.
Ipak, smatraju da bi ovo otkriće moglo promijeniti način na koji medicina promatra imunološki sustav odraslih osoba.
"Ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze, procjena zdravlja timusa mogla bi postati jednako važna kao što danas rutinski procjenjujemo rad srca ili bubrega. Moguće je da smo desetljećima zanemarivali organ koji ima mnogo veću ulogu nego što smo vjerovali", zaključio je Aerts.
Otvori KEKS Pay
