Alergijske bolesti danas su jedan od značajnijih javno-zdravstvenih problema – procjenjuje se da više od 20% populacije pati od neke vrste alergije. Porast alergija osobito je izražen među djecom u industrijaliziranim područjima, ističu iz Poliklinike Sabol, što se povezuje sa zagađenjem zraka, promjenama u načinu stanovanja (klimatizacija), ali i, prema nekim autorima, povećanom procijepljenošću i ranom primjenom terapija, piše Ordinacija.hr.
Genetski i okolišni čimbenici
Alergije obično počinju u ranom djetinjstvu, iako se mogu razviti u bilo kojoj dobi. Njihov nastanak ovisi o kombinaciji genetskih i okolišnih čimbenika. Djeca s atopijskom konstitucijom imaju genetsku sklonost snažnijem imunološkom odgovoru na inače bezopasne tvari iz okoline. Istraživanja pokazuju poligensko nasljeđivanje, ali okolišni faktori poput prehrane, njege, izloženosti duhanskom dimu u trudnoći i zagađenja zraka također igraju ključnu ulogu.
Kako se razvija alergijska reakcija?
Kod atopične djece, kontakt s alergenima (npr. pelud, hrana, grinje) pokreće pojačanu proizvodnju IgE protutijela. Ta protutijela vežu se za stanice mastocite i bazofile, čineći ih “senzibiliziranima” na određeni alergen.
Ponovni kontakt s alergenom dovodi do aktivacije stanica i oslobađanja medijatora upale, poput histamina, što uzrokuje ranu fazu alergijske reakcije (10–30 minuta) i simptome kao što su curenje nosa, kihanje, bronhoopstrukcija i pojačano lučenje sluzi.
Kasna faza alergijske reakcije nastupa 6–8 sati kasnije i može trajati do 24 sata, karakterizirana kroničnom upalom koja uzrokuje crvenilo, otok i infiltraciju sluznice upalnim stanicama.
Prvi znakovi alergija kod djece
Simptomi alergija rijetko se javljaju kod novorođenčadi. Obično se prvi znakovi pojave između trećeg i šestog mjeseca života, najčešće u obliku atopijskog dermatitisa ili probavnih tegoba, primjerice proljeva ili sporijeg napredovanja na težini zbog alergije na proteine kravljeg mlijeka. S rastom djeteta simptomi se mijenjaju – u školskom dobu najčešća je astma, a u adolescenciji peludna hunjavica. Taj prirodni slijed promjena poznat je kao alergijski marš.
Djeca s genetskom predispozicijom posebno su osjetljiva: ako je jedan roditelj alergičar, rizik iznosi 20–40%, a ako su oba roditelja alergična, rizik raste na 50–70%. Zato se u obiteljima s alergijama preporučuju preventivne mjere već u trudnoći – izbjegavanje kućnih ljubimaca, dima cigareta i potencijalnih alergena te dojenje najmanje šest mjeseci. Ako dojenje nije moguće, primjenjuju se hipoalergenski pripravci.
Peludna alergija i sezonski alergijski rinitis
S dolaskom proljeća povećava se i izloženost peludi. Peludna alergija kod djece najčešće se očituje kao sezonski alergijski rinitis, poznat i kao peludna hunjavica, te ponekad peludna astma. Glavni simptomi uključuju:
- kihanje,
- curenje nosa,
- svrbež i crvenilo očiju,
- pečenje u grlu.
Početak bolesti često izgleda kao obična prehlada, ali simptomi se ponavljaju u isto doba godine i traju dulje bez vrućice, što upućuje na alergijsku prirodu.
Dijagnoza se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu, kožnim i serološkim testovima (uključujući specifične IgE testove) te broju eozinofila u krvi i brisu nosne sluznice. Liječenje uključuje:
- Izbjegavanje alergena (peludi, grinja, prašine)
- Farmakoterapiju (nesedirajući antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi, antagonisti leukotrienskih receptora)
- Specifičnu imunoterapiju (SIT/SLIT) – jedinu uzročnu terapiju koja smanjuje osjetljivost organizma na alergene
- Klimatoterapiju – boravak u područjima s manje zagađenja i povoljnim klimatskim uvjetima
Uloga alergologa i kliničkog imunologa
Alergologija i klinička imunologija proučavaju, dijagnosticiraju i liječe alergijske bolesti i poremećaje imunološkog sustava. Pregled kod specijalista preporučuje se kada dijete pokazuje znakove:
- Alergijskih bolesti dišnog sustava – kašalj, kihanje, začepljen nos, svrbež očiju, otežano disanje
- Kožnih alergija – osip, urtikarije
- Alergije na hranu ili lijekove – bolovi u trbuhu, mučnina, oticanje usana i grla, anafilaksija
U Poliklinici Sabol, ističu, nude kompletnu dijagnostiku i liječenje alergija: atopijski dermatitis, alergijski rinitis, astmu, nutritivne alergije, urtikarije te reakcije na ubode insekata. Dijagnostički alati uključuju:
- Kožne ubodne i intradermalne testove
- Laboratorijske testove specifičnih IgE protutijela
- Spirometriju i bronhodilatacijske testove
- Test autolognim serumom i ultrazvuk pluća
Također, provode cijepljenje prema obveznom programu, kao i elektivno cijepljenje protiv rotavirusa, gripe, varičele i drugih bolesti, posebno kod imunokompromitirane djece.
Otvori KEKS Pay
