Jedan od najčešćih prehrambenih mitova koji se godinama ponavlja u javnosti jest tvrdnja da jedenje nakon 18 sati izravno uzrokuje debljanje. No, prema riječima nutricionistice Karoline Hrkać, magistre prehrambenog inženjerstva, vrijeme obroka nije presudan čimbenik, već ukupan unos kalorija i kvaliteta prehrane tijekom cijelog dana.
Nije bitna satnica
“To je jedan od najčešćih mitova s kojima se susrećem u praksi. Zamislite što bi se dogodilo s osobama koje rade drugu ili treću smjenu da posljednji obrok pojedu u 18 sati pa do jutra ništa. Nema smisla. Nije problem u tome što jedemo nakon 18 sati, nego koliko i što jedemo cijeli dan”, objašnjava Hrkać. Dodaje kako tijelo ne “isključuje” metabolizam u određeno vrijeme te naglašava da se debljanje događa isključivo u slučaju kalorijskog suficita, bez obzira na satnicu obroka. “Ako ste u kalorijskom suficitu, udebljat ćete se bez obzira na to jedete li u 16 ili u 22 sata. Važnije je da su obroci pravilno raspoređeni tijekom dana, a preporuka je večerati barem dva do tri sata prije spavanja, više zbog probave i kvalitete sna nego zbog samog debljanja”, ističe nutricionistica. Govoreći o tome kako bi trebala izgledati večernja prehrana, Hrkać naglašava da večera treba biti lagana, ali zasitna. “Idealna večera sadrži proteine, zdrave masti i po potrebi ugljikohidrate, ovisno o ciljevima osobe. To može biti kombinacija jaja, ribe ili mesa s povrćem ili laganija opcija poput jogurta s orašastim plodovima”, kaže.
S druge strane, preporučuje se izbjegavanje teških, masnih i visokoprerađenih obroka koji opterećuju probavu i mogu negativno utjecati na san. “Iako ne postoji ‘čarobna hrana’ za bolji san, određene navike i izbori mogu značajno utjecati na njegovu kvalitetu”, ističe Hrkać.
Slatkiši i šećeri mogu nas dodatno razbuditi, a fast food i teška hrana opterećuju probavu i želudac. “Alkohol se često pogrešno smatra pomoći za spavanje, ali zapravo narušava kvalitetu sna. Kofein također treba izbjegavati u večernjim satima”, objašnjava. Osim prehrane, naglašava i važnost rutine spavanja te smanjenja stresa koji često ima presudnu ulogu u kvaliteti odmora. “Ako možemo, dobro je ići spavati ranije, oko 22 sata, te smanjiti stres. Često zaboravljamo da ni najbolja prehrana ne može nadomjestiti lošu higijenu sna i visoku razinu stresa”, dodaje. Hrkać ističe kako večernja glad nije nužno problem, ali je važno razlikovati fizičku i emocionalnu glad. “Ako ste gladni, jedite. Ignoriranje gladi često dovede do prejedanja kasnije. Bitno je što birate, nešto lagano poput jogurta, jaja, salate ili voća uz proteine”, kaže. Emocionalna glad, dodaje, najčešće dolazi naglo i povezana je s navikama, stresom ili dosadom, a ne stvarnom potrebom organizma.
Obrazac prehrane
Ključno je zapitati se biste li pojeli bilo što ili vam se traži samo određena hrana. To je najbolji način razlikovanja fizičke i emocionalne gladi, objašnjava.
Jedna od najčešćih pogrešaka, prema riječima stručnjakinje, jest neredovit unos hrane tijekom dana. “Ljudi često jedu premalo ili preskaču obroke pa navečer nadoknađuju.
Tada nastaje problem, a ne zbog same večere”, naglašava. Osim mita o jedenju nakon 18 sati, česta zabluda je i da večeru treba potpuno izbaciti radi mršavljenja. “To najčešće dovodi do kontraefekta i večernjeg prejedanja. Problem nije večera, nego cjelokupni obrazac prehrane tijekom dana”, ističe Hrkać. Dodaje kako je doručak često ključan obrok koji određuje ostatak dana. “Važno je zapitati se započinjemo li dan kvalitetnim doručkom ili samo kavom i cigaretom”, zaključuje. Razbijanje prehrambenih mitova i izgradnja zdravih navika, ističe stručnjakinja, ključni su koraci prema dugoročno uravnoteženom odnosu prema hrani i boljoj kvaliteti života.•
Otvori KEKS Pay
